Krvožilni sustav
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da godišnje u svijetu od bolesti srca i krvnih žila umire preko 16,5 milijuna ljudi, od toga u Europi više od 5 milijuna ljudi.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj
je više od 50% smrtnih slučajeva vezano za bolesti srca i krvnih
žila, a 36 000 osoba godišnje dobije moždani udar, a pritom je
dobna granica pojavnosti srčanog i moždanog udara sve niža. Po
mortalitetu od bolesti srca i krvnih žila, Hrvatska spada među
europske zemlje u Europi koje imaju srednje visoke stope smrtnosti.
Bolesti srca i krvnih žila predstavljaju značajan javno-zdravstveni
problem diljem svijeta.
Poznata tvrdnja da smo stari onoliko koliko su stare naše krvne
žile zapravo nas upozorava na iznimnu važnost očuvanja elastičnih i
prohodnih krvnih žila.
Predisponirajući faktori za razvoj ovih oboljenja dijele se na one
na koje ne možemo utjecati (dob, spol, nasljeđe, rasa) i one na
koje možemo utjecati (dijeta, pušenje, fizička neaktivnost,
pretilost, stres). Faktori rizika su: poremećena tolerancija
glukoze, šećerna bolest, dislipidemija i hipertenzija.
Unapređenjem brige o zdravlju, odnosno podizanjem svijesti
građana o bolestima srca i krvnih žila, prevencijom i pravilnom
upotrebom lijekova opasnost od oboljenja uvelike se može smanjiti,
što potvrđuju podaci iz najrazvijenijih zemalja (SAD, Finska), gdje
je u posljednjih 30 godina došlo do značajnog smanjenja mortaliteta
uzrokovanog bolestima srca i krvnih žila.
Najčešće bolesti krvožilnog sustava su: