Angina pektoris

Angina pektoris (stenokardija) bolest je koja se ispoljava napadajem bola u prsištu, a ponekad se bol širi prema vratu i donjoj vilici ili prema lijevoj ruci, uz osjećaj stezanja ili težine u prsištu, ponekad uz osjećaj mučnine i težine u žličici, ali i osjećaj otežanog disanja ili napada kašlja.

Najčešći uzrok angine nedovoljna je opskrba srčanog mišića krvlju. Međutim, za nekoliko minuta srce počinje normalno raditi i bol nestaje. Češće se pojavljuje kod muškaraca, nego kod žena. Bolest se najčešće primjećuje između 40. i 50. godine.

Faktori rizika su: pušenje, visoke vrijednosti kolesterola u krvi, visoki krvni tlak, šećerna bolest (dijabetes), pojava koronarne bolesti srca u obitelji, nedovoljna tjelesna aktivnost te povećana tjelesna težina.

Koronarne arterije koje u srce dovode krv, a samim time i kisik koji je neophodan za normalan rad srca, ne mogu ispuniti svoju funkciju. Nedostatak krvi i kisika u srcu izazivaju anginozne bolove. Koronarne arterije mogu biti sužene (ateroskleroza), mogu se zatvarati zbog kontrakcija. Također, pretjerana produkcija hormonalnih tvari može primorati srčana tkiva na potrošnju veće količine kisika.

Stabilna angina pektoris je ona koja se javlja uvijek u istom opterećenju.
Nestabilna angina pektoris je svaka bol koja je promijenila uobičajeni karakter ili se promijenio napor kod kojega se takva bol javlja.

Ovisno o tome kako se angina manifestira, razlikujemo:

• anginu pri naporu
• anginu zbog hladnoće
• anginu pri emocijama
• anginu prilikom mirovanja
• anginu u snu

Ciljevi su liječenja umanjiti simptome i spriječiti komplikacije. Za vrijeme napada angine pektoris preporučuje se mirovanje.
Lijek koji najviše pomaže oboljelima je nitroglicerin koji izaziva širenje koronarnih arterija, što dovodi do većeg dotoka krvi i kisika u srce. Od drugih lijekova, koriste se blokatori kalcijevih kanala i blokatori ß receptora.

Kod pacijenata koji ne reagiraju na lijekove, pristupa se kirurškoj terapiji stvaranja komunikacije između aorte bogate oksigeniranom krvi i koronarne arterije u području suženja.

Najbolja je prevencija utjecati na faktore rizika koji se mogu promijeniti.
Treba izbjegavati mnogo sjedenja, što više šetati u prirodi i baviti se sportom, održavati optimalnu tjelesnu težinu, izbjegavati stres, prestati pušiti, u prehrani imati čim manje masti, regulirati povišeni tlak, masnoće i šećer.