Arterijska hipertenzija
Arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak) stanje je trajno povišenog sistoličkog (iznad 140 mmHg) i/ili dijastoličkog (iznad 90 mmHg) krvnog tlaka. Od nje boluje do 25% odraslog stanovništva.
Kategorije krvnog tlaka
| |
Sistolički tlak (mm Hg) |
Dijastolički krvni tlak (mm Hg) |
| Optimalan |
< 120 |
i |
< 80 |
| Normalan |
120 - 129 |
i/ili |
80 - 84 |
| Visoko normalan |
130 - 139 |
i/ili |
85 - 89 |
| Hipertenzija 1. stupanj |
140 - 159 |
i/ili |
90 - 99 |
| Hipertenzija 2. stupanj |
160 - 179 |
i/ili |
100 - 109 |
| Hipertenzija 3. stupanj |
≥ 180 |
i/ili |
≥ 110 |
| Izolirana sistolička h. |
≥ 140 |
i/ili |
< 90 |
Mnogi faktori mogu utjecati na krvni tlak, uključujući volumen
tekućine u tijelu, sadržaj soli u tijelu, stanje bubrega, živčanog
sustava, krvnih žila i razine različitih hormona u tijelu.
Dva su oblika hipertenzije: primarni (esencijalni) i
sekundarni.
Esencijalna hipertenzija obuhvaća 90-95% hipertenzivnih pacijenata
i nema jasna uzroka. U većine osoba koje imaju visoki krvni tlak
teško je utvrditi što točno podiže njihov tlak.
Pretjeran unos soli, emocionalni stresovi i pretilost potiču
stvaranje hipertenzivnog stanja kod genetski predisponiranih osoba
ili pogoršavaju ranije postojeću hipertenziju.
Sekundarna hipertenzija (u 5 do 10% slučajeva visokog tlaka)
najčešće je posljedica bubrežnih bolesti, ali i infektivnih i
endokrinih bolesti te ateroskleroze.
Visoki tlak naziva se tihim ubojicom zato što često nema
simptoma ili znakova upozorenja.
Simptomi hipertenzije su: glavobolja, umor, smetenost, promjene
vida, mučnina, povraćanje, anksioznost, pretjerano znojenje,
drhtanje mišića, bolovi u prsnom košu, zujanje u ušima, nedostatak
zraka i osjećaj lupanja srca. Organi koji su najčešće podložni
nepovoljnom utjecaju visokog tlaka su: arterije, srce, mozak,
bubrezi i oči.
Kad je udružen s drugim štetnim čimbenicima (dijabetes,
pretilost, pušenje), rizik od štetnih posljedica visokog tlaka još
je i veći. Osnovni je cilj liječenja regulirati krvni tlak.
Potrebno je smanjiti unos zasićenih masti i soli u organizam,
prestati pušiti, ne konzumirati kavu i alkohol, jesti što više
voća, povrća i ribe. Preporučuje se povećana tjelesna aktivnost
(hodanje, plivanje), održavanje normalne tjelesne težine i
izbjegavanje stresnih situacija.
Od lijekova, koriste se: blokatori kalcijevih kanala, blokatori
ß receptora, diuretici, ACE inhibitori i AT II antagonisti.