Ateroskleroza

Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih arterija, a posljedica je progresivnog nakupljanja glatko-mišićnih stanica i lipida u intimi. Pretpostavlja se da ateroskleroza s jedne strane nastaje zbog povećane koncentracije masnih tvari-lipoproteina LDL u krvi te s druge strane zbog oštećenja endotela arterija izazvanog različitim mehanizmima.

Promjene do kojih dolazi na tim arterijama uključuju otvrdnuće arterijske stijenke i gubitak elastičnosti stijenke. Pojavljuju se i plakovi, dolazi do smanjenja promjera arterije, što smanjuje količinu krvi koja može proći kroz nju. S obzirom na to da se na plakovima lako formiraju trombi, lumen ove arterije može se potpuno zatvoriti.

Faktore rizika za nastajanje ateroskleroze čine: dob, muški spol, prerana ateroskleroza u obiteljskoj anamnezi, povišena razina lipoproteina niske gustoće (LDL) i snižena razina lipoproteina visoke gustoće (HDL), hipertenzija, pušenje, prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, fizička neaktivnost.

Ateroskleroza je najčešći uzročnik infarkta srca, tromboze i cerebralnih krvarenja. Bolest nema simptome koji bi je precizno okarakterizirali. Ne postoje rani simptomi ove bolesti, već oni postaju vidljivi tek kada nastane kritično suženje krvne žile, pri čemu dolazi do nedostatnog protoka i nedovoljne opskrbe organa kisikom.

Simptomi ovise o tome koja je krvna žila zahvaćena i mogu odražavati probleme koje uzrokuje začepljenje krvnih žila u mozgu (npr. glavobolja, osjećaj neravnoteže, šumovi u ušima, poremećaji koncentracije i pamćenja, trnuće ruku ili nogu), srcu (npr. bol u prsištu, zaduha pri većem tjelesnom opterećenju ili u mirovanju, vrtoglavica), rukama ili nogama (npr. trnci, smanjeni osjet i snaga).

Neliječena ateroskleroza gotovo uvijek rezultira razvojem ozbiljnih bolesti, poput ishemijske bolesti srca, angine pektoris, srčanog infarkta, aritmije, zatajenja srca, zatajenja bubrega, moždanog udara i periferne ateroskleroze.

Kod ateroskleroze bitna je prevencija bolesti koje bi se trebali pridržavati svi oni koji imaju predispozicije za obolijevanje.

Terapija se provodi različitim dijetama, reguliranjem tjelesne težine, umjerenom fizičkom aktivnošću, prestankom pušenja i reguliranjem krvnog tlaka ili šećera u krvi.

U liječenje se uključuju i antitrombotici (antikoagulansi i inhibitori agregacije trombocita) lijekovi za sprečavanje zgrušavanja krvi, hipolipemici (lijekovi koji smanjuju razinu kolesterola i triglicerida u krvi) i antihipertenzivi (lijekovi za snižavanje povišenog krvnog tlaka).

U najtežim se slučajevima pristupa invazivnim metodama liječenja (npr. angioplastika, ugradnja stenta, postavljanje premosnice).