Hiperlipidemija

Hiperlipidemija je poremećaj u kojem se u krvi nalaze povećane količine lipida. Važan je faktor rizika za nastanak ateroskleroze i bolesti srca. Češća je u muškaraca nego u žena. Dislipidemija uključuje i sniženu razinu zaštitnog HDL kolesterola. Zbog promjene načina života i prehrane, sve je više pretilih osoba, a dislipidemija je sve učestalija.

Oblici lipida u krvi su kolesterol, trigliceridi i lipoproteini. Lipidi nisu topljivi u vodi te se, da bi bili topljivi, okružuju česticama proteina-apoproteinima tvoreći, tako lipoproteinske čestice. Lipoproteini se razlikuju u svojem mogućem učinku na nastanak ateroskleroze.

LDL kolesterol posjeduje izrazito veliku aterogenost i stoga je rizičan za nastanak bolesti krvnih žila.

HDL kolesterol djeluje zaštitno. Glavna je uloga HDL kolesterola prihvaćanje kolesterola i vraćanje istog nazad u jetru.

Postoji šest tipova hiperlipidemija koji se razlikuju prema vrsti lipida koji su povišeni u krvi. Do porasta lipida u krvi, osim zbog prevelikog unosa lipida, dolazi i zbog poremećaja u nekoj od karika u razgradnji.

Faktori rizika za nastanak hiperlipidemije su: šećerna bolest, hipotiroidizam, Cushingov sindrom, te određeni tipovi zatajenja bubrega. Faktori rizika vezani uz lijekove su: hormoni (estrogeni ), kortikosteroidi, određeni diuretici i beta-blokatori.
Hiperlipoproteinemije dijelimo na primarne i sekundarne.

Primarne se dijele na one koje se ogledaju u povećanoj koncentraciji kolesterola ili triglicerida ili u kombiniranom poremećaju. Obiteljsku hiperkolesterolemiju karakteriziraju visoke vrijednosti LDL kolesterola, uz uredne vrijednosti triglicerida i HDL kolesterola. Obiteljska hipertrigliceridemija ogleda se u povišenim trigliceridima, uz uredan LDL.

Sekundarne hiperlipoproteinemije javljaju se uz određene bolesti (šećerna bolest) ili lijekove. Snižena je koncentracija HDL kolesterola, a LDL čestice lakše uzrokuju aterosklerozu. Hiperlipidemija se može javiti i u hipotireozi te u gihtu.

Cilj je liječenja smanjenje razine lipida u krvi odnosno smanjenje rizika od ateroskleroze i kardiovaskularne bolesti.

U liječenju je važno promijeniti prehrambene navike, koristiti namirnice siromašne masnoćama. Smanjenje ukupnih kalorija, kolesterola i zasićenih masnoća dovoljno je kod većine ljudi.
Ako preporučeni režim ishrane ne dovede do normalizacije laboratorijskih nalaza, počinje se s terapijom lijekovima.
Od lijekova se najviše koriste statini i fibrati te lijekovi koji priječe ulazak lipida iz crijeva u krv.
Statini djeluju primarno na LDL kolesterol. Statina ima više vrsta,a razlikuju se u učinku na zaštitni HDL kolesterol, trigliceride i LDL.
Fibrati su lijek izbora za bolesnike s povišenim trigliceridima.
Radi li se o sekundarnoj hiperlipidemiji treba liječiti i osnovnu bolest, šećernu bolest ili hipotireozu.

Referentne vrijednosti:
(serumska koncentracija)

U bolesnika s dokazanom koronarnom bolešću, preboljenim srčanim infarktom ili moždanim udarom te bolesnika sa šećernom bolešću serumske koncentracije trebaju biti još niže:

Indeks tjelesne mase (Body Mass Index-BMI):