Glaukom

Glaukom je skupina bolesti u kojoj zbog visokog očnog tlaka dolazi do oštećenja glave vidnog živca i vidnog polja, što, ako se ne liječi, može dovesti do sljepoće.

To je vrlo česta bolest i predstavlja drugi najčešći uzrok sljepoće u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 4% stanovništva (65 milijuna ljudi u svijetu) boluje od glaukoma, a procjenjuje se da će 2020. godine glaukom biti uzrokom sljepoće kod više od 11 milijuna ljudi diljem svijeta.

Javlja se u svim dobnim skupinama, ali najviše u starijih osoba (iako se može javiti i u djece i mladih). Od glaukoma boluje oko 2% osoba starijih od 40 godina. Obično se javlja u oba oka istovremeno, no često je u jednom oku izraženiji nego u drugome. Normalne vrijednosti očnog tlaka su između 12 i 20 mmHg, a vrijednosti iznad 21 mmH-g mogu biti znak glaukomske bolesti.

Iako se glaukom može pojaviti kod bilo koga, rizični čimbenici za njegov nastanak su: pozitivno obiteljsko naslijeđe, starosna dob iznad 40 godina, visoka kratkovidnost, šećerna bolest (diabetes mellitus), povišeni krvni tlak (hipertenzija).

Zbog povećane učestalosti u određenim obiteljima, postoje i naznake da je glaukom i nasljedna bolest. Statistike pokazuju da će svaka trideseta osoba usvijetu oboljeti od glaukoma, a da polovica oboljelih i ne zna da ima glaukom. S obzirom na to da nekontrolirani glaukom vremenom može dovesti do sljepoće, pacijentima koji se nalaze u rizičnoj skupini rizičnoj za nastanak glaukoma preporučuje se pregled kod oftalmologa jednom godišnje.

Glaukom je stanje kod kojeg dolazi do porasta očnog tlaka koji se stvara u oku zbog protoka očne vodice. Očna vodica je tekućina unutar našeg oka koja služi za ispiranje i prehranu struktura oka. Kada se naruši otjecanje očne vodice, dolazi do povećanja očnog tlaka, što vodi do oštećenja očnog živca koji je odgovoran za odašiljanje vidnih poruka iz oka u vidni centar u mozgu. Do razvoja glaukoma dolazi kada je stvaranje očne vodice pojačano ili je njeno otjecanje otežano. Uslijed toga dolazi do porasta očnog tlaka, do pritiska na živčana vlakna i krvne žile optičkog živca te njihovog oštećenja. Kad je očni tlak povišen tijekom dužeg vremenskog razdoblja, dolazi do oštećenja struktura oka i pojave glavnih simptoma glaukoma, a to su oštećenje vidnog živca (udubljenje papile vidnog živca) i oštećenje vidnog polja u smislu njegova sužavanja.

Glaukom je bolest koja se ne može izliječiti, ali se zato, zahvaljujući ranom otkrivanju bolesti i odgovarajućem liječenju, može prevenirati trajni gubitak vida i kontrolirati tijek bolesti. Glaukom je jedna od rijetkih očnih bolesti kod koje se sljepoća može prevenirati.

Postoje različite vrste glaukoma. Najčešći je tzv. primarni glaukom koji se dijeli na akutni oblik (rjeđi) i kronični oblik (češći). Kronični se glaukom javlja u 90% svih slučajeva glaukoma, a nastaje zbog toga što očna vodica koja se stvara u oku ne može normalno otjecati iz oka pa se nakuplja u oku i uzrokuje povišen tlak unutar oka. Na taj način dolazi do pritiska na živčana vlakna i krvne žile vidnog živca.

Oštećenje vidnog živca odvija se vrlo sporo, bez ikakvih simptoma ili znakova upozorenja i najprije pogađa periferni vid. Ispadi vidnog polja pojavljuju se dosta rano, šire se od periferije prema središtu pa bolesnici imaju suženo vidno polje i gledaju kao kroz tunel. Ako se bolest ne prepozna i ne liječi, dolazi do oštećenja centralnog vida i sljepoće. To znači da bez kontrole očnog tlaka pacijenti ne mogu ni slutiti da boluju od glaukoma sve dok se vidno polje ne počne sužavati. S obzirom na to da kronični glaukom nema jasno izražene znakove bolesti, bolesnik može imati simptome poput osjećaja pritiska u očima ili nejasne glavobolje tijekom dužegrazdoblja. Zbog odsustva simptoma i početno očuvanog centralnog vida, glaukom se dijagnosticira kasno, obično kada nastupi nepovratni gubitak vidne oštrine i vidnog polja. Iz tog se razloga glaukom naziva i "podmuklim kradljivcem vida".

Liječenje glaukoma

Jednom kad je ustanovljen povišeni očni tlak, slijede redovite oftalmološke kontrole i svakodnevno korištenje lijekova (kapi za oči) koje pacijentu propisuje liječnik oftalmolog. Liječenje se provodi raznim vrstama kapi za oči koje propisuje isključivo specijalist oftalmolog te laserskim i/ili kirurškim zahvatima. Očne je kapi potrebno koristiti svakog dana, najčešće 1-2 puta dnevno, kako bi se očni tlak održavao u normalnim vrijednostima i spriječilo daljnje propadanje vidnih funkcija. Neke vrste očnih kapi smanjuju stvaranje očne vodice pa time i očni tlak, dok druge povećavaju njeno otjecanje. Neke očne kapi mogu izazvati crvenilo i pečenje očiju, dok se neke mogu resorbirati u krvotok te je, u slučaju postojanja određenih drugih bolesti, potreban poseban oprez prilikom njihove primjene. Stoga se odabir kapi vrši na temelju procjene oftalmologa te se pacijentima nikako ne preporučuje da samostalno odabiru ili mijenjaju terapiju.

Kako kronični glaukom nema izraženih simptoma bolesti, bolesnici nerijetko prestanu uzimati lijekove, što je izuzetno opasno. Ako se primjenom očnih kapi ne postigne zadovoljavajuća kontrola očnog tlaka, pacijenti se u nekim slučajevima upućuju na operativni zahvat koji može biti kirurški ili laserski.

Preporuke

Glaukom je bolest koja se ne može izliječiti, pa su rana dijagnostika i liječenje ciljevi svih nacionalnih programa preko kojih se želi smanjiti učestalost izraženih oblika ove podmukle bolesti. Svim osobama starijim od 20 godina preporučuje se da jednom u 3-5 godina obave pregled kod specijalista oftalmologa i mjerenje očnog tlaka, dok se osobama starijim od 40 godina koje imaju bilo koji od rizičnih čimbenika, preporučuje mjerenje očnog tlaka jednom godišnje. Rano prepoznavanje bolesti i pravodobno započeta terapija mogu spriječiti propadanje vidnog polja. Terapija glaukoma najčešće je doživotna i mora biti redovita jer bolest u protivnom često završava sljepoćom.