Gastroezofagealana refluksna bolest

Gastroezofagealana refluksna bolest

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) nastaje uslijed vraćanja (refluksa) sadržaja želuca i dvanaesnika u jednjak, usta i dišne putove.

Postoji više uzroka koji mogu dovesti do vraćanja želučanog sadržaja, ali najvažniji je poremećaj funkcije donjeg sfinktera jednjaka (DSJ). DSJ je mišić koji zatvara donji dio jednjaka i sprečava vraćanje želučanog sadržaja u jednjak. Kod uzimanja hrane, tijekom akta gutanja, dolazi do fiziološke relaksacije (opuštanja) tog mišića koja traje 5-10 sekundi i omogućava prolazak hrane iz jednjaka u želudac. Kod gastroezofagealne refluksne bolesti, uslijed poremećaja funkcije DSJ-a vraćanje želučanog sadržaja (refluks) traje duže.

Nadražujuće djelovanje kiselog sadržaja na jednjak, usta i dišne putove dovodi do pojave tegoba (simptoma) kod bolesnika. Mnogobrojni su znakovi i simptomi koji upućuju na GERB, a njihova  jačina nije uvijek u skladu sa stupnjem oštećenja na sluznici jednjaka, usta i dišnih putova. Njihova je zajednička karakteristika da, u većoj ili manjoj mjeri, umanjuju kvalitetu života bolesnika.
Znanstveni podaci upućuju na to da se u zapadnom svijetu simptomi GERB-a javljaju u čak 20% - 40% odraslih osoba. Najčešći simptomi GERB-a, koje još nazivamo i tipičnima su: žgaravica i vraćanje želučanog sadržaja u jednjak/usnu šupljinu (regurgitacija).

Žgaravica je tegoba koju karakterizira osjećaj pečenja iza prsne kosti koji se širi do vrata, a najčešće se javlja nakon jela. Regurgitacijom nazivamo iznendano vraćanje manje količine kiselog želučanog sadržaja u usta.

Manje česti simptomi koji mogu biti uzrokovani gastroezofagealnom refluksnom bolešću su: astma, promuklost, kronični kašalj, kronični laringitis, bol u prsima, oštećenje zubiju, štucanje, prekomjerno lučenje sline. Ovi se simptomi još nazivaju atipičnima jer ne upućuju direktno na GERB.

Uslijed stalne iritacije sluznice jednjaka kiselim želučanim sadržajem,na jednjaku se mogu razviti neke komplikacije, poput upale sluznice jednjaka, razvoja vrijeda (čira) na sluznici, pojave suženja te promjena u građi stanica donjeg dijela jednjaka koja se naziva Barettovim jednjakom. Najnepoželjnija komplikacija je promjena u građi stanica (Barettov jednjak) jer je transformacija takvih stanica u zloćudne (a time i razvoj maligne bolesti) 30-125 puta češća nego u zdravih osoba s nepromijenjenom sluznicom.

Dijagnoza ove bolesti najčešće se postavlja na temelju simptoma. Ako je žgaravica vodeći ili jedini simptom, može se s velikom sigurnošću reći da bolesnik ima GERB. Samo je kod manjeg broja bolesnika potrebna specijalistička gastroenterološka obrada koja uključuje endoskopski pregled.

Cilj liječenja GERB-a prvenstveno je izliječiti i spriječiti razvoj promjena na sluznici jednjaka, usta i dišnih putova, kao i komplikacije ove bolesti.

S obzirom na to da najveći broj bolesnika ima blaži oblik ove bolesti i da nema teža oštećenja na ovim sustavima, glavni je cilj liječenja GERB-a osloboditi bolesnika od simptoma koji narušavaju kvalitetu života i sprečavanje ponovne pojave simptoma.

Danas se za liječenje GERB-a koristi nekoliko skupina lijekova: antacidi (neutraliziraju djelovanje kiseline), inhibitori izlučivanja kiseline (H2 antagonisti, inhibitori protonske pumpe) te prokinetici (ubrzavaju pražnjenje jednjaka i želuca).

Najučinkovitiji i ujedno najčešće korišteni su inhibitori protonske pumpe. Ovi lijekovi ne smanjuju vraćanje želučanog sadržaja u jednjak, ali smanjuju kiselost tog sadržaja i na takav način smanjuju nadražujuće djelovanje kisela sadržaja.
Inhibitori protonske pumpe (IPP-i) vrlo su djelotvorni u liječenju GERB-a i dobro se podnose, Liječenje IPP-ima provodi se najmanje dva mjeseca. U slučaju ponovne pojave simptoma nakon prekida terapije s IPP-ima preporučuje se korištenje ovih lijekova na jedan od dva načina.

Jedan je način stalno uzimanje najmanje doze koja otklanja simptome kroz više godina. Drugi je način povremeno uzimanje tijekom određenog razdoblja nakon što se pojave simptomi. Izbor jednog od ova dva načina dugotrajnog liječenja GERB-a trebalo bi prepustiti liječniku.

Za liječenje ove bolesti vrlo je korisno provesti i neke promjene u načinu života:

  • Više puta dnevno jesti manje obroke. Izbjegavati obilne obroke prije odlaska u krevet (barem 2-3 sata prije odlaska u krevet ne jesti).
  • Prestati pušiti.
  • Izbjegavati sagibanje te obavljanje poslova u sagnutom položaju
  • Izbjegavati kavu, čaj, gazirana bezalkoholna pića, alkoholna pića te masna i začinjena jela.
  • Spavati s uzdignutim uzglavljem.