Probiotici
Danas je spoznaja o važnosti i utjecaju probiotika na zdravlje sve prisutnija. Opće je prihvaćeno da su probiotici „dobre bakterije“, a službena definicija glasi: probiotici su živi mikroorganizmi koji imaju pozitivan učinak na zdravlje domaćina.
Oni nastanjuju različite dijelove našeg tijela (probavni, dišni,
urogenitalni sustav), a svaki poremećaj njihove ravnoteže može biti
povezan s narušavanjem zdravlja cijelog organizma. Najpoznatije je
stanište "dobrih bakterija" probavni sustav pa tako ljudski
gastrointestinalni trakt sadrži oko 10(14) bakterija ili količinu
od 1-2 kg. Crijevo je vrlo značajan imunološki organ koji, ako u
njemu prevladaju patogeni (štetni) mikroorganizmi, neće moći vršiti
tu svoju važnu ulogu. U konačnici, to može rezultirati brojnim
probavnim poremećajima i bolestima, nastankom autoimunih i
alergijskih bolesti, kao i promocijom rasta tumora.
Sve je više potvrda o zaštitnoj ulozi probiotika (posebno LGG-a
i BB12) na sluznicu želuca u bolesnika koji koriste lijekove s
protuupalnim i analgetskim djelovanjem (nesteroidni antireumatici,
acetilsalicilna kiselina).
Posljednjih godina intenzivno se istražuje moguća uloga
kontinuirane primjene probiotika u smanjenju nastanka karcinoma,
posebno u debelom crijevu, ali i drugdje.
Međutim, moramo biti svjesni da će sve opisane koristi od
primjene probiotika biti prisutne samo ako se odabere kvalitetan
soj s ciljanim djelovanjem na prisutne tegobe.
Također, važno je znati da nije svaki probiotik isti, da
različiti sojevi imaju različito djelovanje, te da kod odabira
treba uzeti onaj soj čija je efikasnost dokazana kliničkim
studijama, i to u propisanim količinama.
Sojevi za probiotičku uporabu, prema znanstveno priznatoj
strategiji, trebaju zadovoljiti velik broj zahtjeva, od općih koji
traže otpornost prema niskom pH-u, želučanom soku, soku gušterače i
žučnim solima, do vrlo zahtjevnih tehnoloških i funkcionalnih
kriterija.
Probiotički sojevi moraju preživjeti i zadržati aktivnosti
tijekom priprave i čuvanja, moraju imati dokazanu sposobnost
adhezije na epitel, antimikrobno djelovanje, posebno prema
patogenim mikroorganizmima, moraju poticati imunološki odgovor,
promijeniti mikrobni metabolizam u probavnom traktu i, konačno,
biti zdravstveno sigurni i neškodljivi.
Probiotici koji su prisutni na tržištu moraju, u skladu s
regulativom, biti proizvedeni u skladu s "Dobrom proizvodnom
praksom" (GMP), s definiranim parametrima kvalitete i definiranim
rokom valjanosti.
Prema vodiču WHO-a potrebno je identificirati probiotičke vrste
(rod, vrsta), procijeniti sigurnost (in vitro, klinička faza I),
funkcionalna svojstva (in vitro i na životinjama), kliničku
učinkovitost (faza II kliničkih istraživanja - dvostruko slijepa
placebo kontrolirana randomizirana studija), usporediti
učinkovitost u odnosu na standardne načine liječenja (faza III) i
definirati označavanje (sadržaj, min. broj, uvjeti čuvanja,
informacije potrošača).
Probiotički se soj može smatrati sigurnim i učinkovitim tek kad
zadovolji sve ove zahtjeve.
Preporučuje se kod ovih bolesti i tegoba: