Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kako motivirati i angažirati suradnike?

3 min čitanja Objavljeno: 15.11.2015.

4. KORAK ILI O KVALITETI

Cijeloga života težimo kvaliteti. Želimo je imati u obiteljskoj zajednici, radnom okruženju, u odnosima, materijalnim dobrima, literaturi koju čitamo, na seminarima koje pohađamo, službenim putovanjima i privatnim druženjima, u proizvodima i uslugama koje proizvodimo i nudimo na tržištu itd.

Iako najčešće uopće ne znamo definirati pojam kvalitete (što i nije potrebno), svatko od nas ima nepogrešivi osjećaj za nju. Ona je kulturološki određena i potpuno individualna kategorija koja ovisi o znanju, iskustvu, interesima, uvjerenjima i vrijednostima pojedinaca no, jednako tako i je i društveno uvjetovana (društveno uređenje, dogme, standardi, civilizacijski dosezi i sl.).

Kada o kvaliteti razmišljamo iz primjerice pozicije kvalitetnog voditelja, onda smo svjesni barem triju temeljnih činjenica: 1. kvaliteta je dinamična kategorija usmjerena na stalni rast (u protivnome, govorili bismo o nekvaliteti); 2. kvalitetu je najčešće lakše postići nego li je održati i unaprijediti i 3. razina kvalitete nekog sustava (organizacije, postignuća, proizvoda, usluge) ovisi o angažmanu svih uključenih, odnosno o “najslabijoj karici”.

Kao voditelji osjećamo se odgovornima za kvalitetu sustava (krajnjeg proizvoda ili usluge) i zadaća nam je stalno skrbiti o njezinu unaprjeđenju. Često se, stoga, upitamo što nam je činiti? Kako je procijeniti, a kako je unaprijediti? Koji su nam kriteriji vrednovanja kvalitete? Jesu li upravo ti kriteriji poznati svim našim suradnicima?

Jedan od najmoćnijih “alata” za procjenu kvalitete je samoprocjena, jer dolazi “iznutra” i daleko je učinkovitija od vanjske procjene. (Istina, povremeno ih je preporučljivo kombinirati. Drugi “par očiju” vidi stvari objektivnije nego što to sami vidimo i suoči nas s onim što nam je “zamagljeno” ili smo slučajno ili namjerno “previdjeli”).

Ako s našim suradnicima (po mogućnosti svih profila, razina znanja i profesionalnih odgovornosti) zajednički dogovorimo kriterije i ključna područja procjene (npr. odnosi, ozračje, prostorno-materijalni uvjeti, vođenje, organizacija, krajnji ishodi i sl.), potaknemo i promoviramo konstruktivni i fokusirani dijalog i raspravu te omogućimo slobodno iznošenje mišljenja bez etiketiranja i kritiziranja, dobit ćemo ogromnu količinu informacija koje će nam pomoći detektirati “kritične točke” i usmjeriti nas na njihovo rješavanje.

Samoprocjena¹ je postupak u kojem sebi samima postavljamo pitanja i dajemo najiskrenije odgovore na njih bez straha da ćemo biti etiketirani, prozvani, kritizirani, proglašeni nesposobnima i nekompetentnima (što bi jako ugrozilo našu moć). Set pitanja koja nas vode kroz proces samoprocjene jest:

  1. Što je to što zaista želim (od organizacije, projekta, proizvoda, usluge, odnosa, partnerstva i sl.)?
  2. Što radim da postignem to što želim? (ništa, malo, ljutim se, kritiziram, prisiljavam, kažnjavam, prozivam i sl.)?
  3. Vodi li me to što radim do onoga što želim? (da, ne, djelomično, ponekad i sl.)
  4. Približava li me to što i kako radim drugim pojedincima ili me udaljava od njih? (Što će nam postignuti cilj ako smo na putu do njega uništili sve odnose? S kime ćemo podijeliti radost uspjeha?)
  5. Moj izbor – novi plan! (Spasonosno rješenje: detaljan, realno ostvariv, ponovljiv, ovisan samo o meni plan novih akcija i aktivnosti koje će me dovesti do onoga što želim tako da sačuvam ili čak unaprijedim odnose s drugima).

I konačno, samoprocjena izvrsno funkcionira i u obitelji, u partnerskom odnosu, u obrazovanju, na tržištu rada. Isprobajte. Ne košta ništa.

Dobro je imati na umu: Kvaliteta je dinamična kategorija koju je lakše dostići nego li je zadržati, a ovisi o angažmanu svih suradnika. Kvalitetna samoprocjena svih dionika jedne organizacije omogućit će uvid u one aspekte koji ugrožavaju kvalitetu, a konstruktivna rasprava i dogovor osigurat će preduvjete za njezino unaprjeđivanje.

Dr. sc. Maja Ljubetić

Propustili ste prijašnje korake? Pročitajte ih na sljedećim poveznicama:

¹ Prema: Glasser, W. (2000) Teorija izbora – nova psihologija osobne slobode. Zagreb, Alinea

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.