Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Epilepsija i kako pružiti pomoć pri epileptičnom napadu

3 min čitanja Objavljeno: 11.3.2015.

Iako od epilepsije pati čak oko 65 milijuna ljudi, javnost nije detaljnije upoznata s ovom misterioznom skupinom neuroloških poremećaja. Prenosimo najnovija saznanja o epilepsiji, ali i praktične savjete koji mogu nekome spasiti život.

Što povezuje Dostojevskog, Alfreda Nobela, Neila Younga i Sokrata? Pogodili ste: svi su oni u svoje vrijeme patili od nekog oblika epilepsije. Kao što vidimo, epilepsija nužno ne sprečava ljude da postižu vrhunske civilizacijske dosege. No, o kakvom se poremečaju zapravo radi? Epilepsija je naziv za skup neuroloških poremećaja funkcije kore mozga, koji se manifestiraju kao grčenje mišića, smetnje vida, njuha, sluha ili osjeta uz promjene stupnja svijesti.

Dvije su glavne skupine epileptičnih napadaja: generalizirani, tijekom kojeg osoba potpuno gubi svijest i parcijalni s djelomičnim poremećajem svijesti. Najčešći generalizirani napadaj je tzv. grand-mal, koji rezultira kompletnim gubitkom svijesti i grčevima mišića pri čemu osoba može poplaviti, ugristi se za jezik ili se pomokriti. Drugi česti generalizirani napadaj je mali napadaj ili apsans. Oni se najčešće javljaju u djetinjstvu, a simptomi su kratkotrajna odsutnost, prekid dotadašnje aktivnosti i zagledavanje u nešto. Često se otkrivaju kada dijete krene u školu. Bitno je naglasiti da epilepsija nije isto što i epileptični napadaj. Sam napadaj se može dogoditi uslijed drugih stanja poput upale mozga, moždanog udara ili metaboličkih poremećaja, dok je epilepsija kronično stanje. Epileptični napadaji znaju se javljati i u djetinjstvu, da bi kasnije potpuno nestali.

Glavne skupine epileptičnih napadaja su generalizirani sa potpunim gubitkom svijesti i parcijalni s djelomičnim poremećajem svijesti

Koji su uzorci epilepsije? S obzirom na njezinu kompleksnost, uzroci mogu biti brojni poremećaji središnjeg živčanog sustava. To uključuje sve od poremećaja razvoja, bolesti krvnih žila, tumora, infekcija, metaboličkih poremećaja pa do traume. Uzroci mogu biti i moždani udari, zloupotreba alkohola i droga, ozljede glave itd. Genetski faktor je također vrlo bitan. Ipak, u čak dvije trećine pacijenata s dijagnosticiranom epilepsijom, njezin je uzrok nepoznat.

Kako se dijagnosticira epilepsija? Ukratko, potrebno je ispitati postoji li povijest sličnih bolesti u obitelji, ozljede glave, izvijestiti o detaljima napadaja (kako je izgledao, koliko je trajao, kakvo je stanje osobe poslije), zatim valja napraviti detaljan klinički neurološki pregled te elektroencefalografsko (EEG) snimanje. Liječenje epilepsije antiepilepticima uspješno je u 60-70% slučajeva.

Kako se javlja epilepsija? Krenimo od glavnog pojma ”aure”. Aura (predosjećaj ili upozorenje) je skup predznaka epileptičnog napadaja, koje mogu primijetiti i ljudi u blizini. Auru mogu predstavljati: osjećaj čudnog mirisa i okusa, bijes, osjećaj jake i iznenadne žalosti, osjećaj da je nešto već viđeno ili nikad viđeno, razni neobični osjeti, utrnule ruke, neobični zvučni signali, lupanje srca, osjećaj propadanja te osjećaj da je nešto veliko ili malo u skladu sa stvarnošću. Danas znanstvenici znaju da ovi simptomi aure predstavljaju ili male napadaje za sebe ili predznake nekog većeg napadaja.

Sada kad znamo što je epilepsija i kako se javlja, ostaje nam odgovoriti: kako pružiti pomoć osobi uslijed epileptičnog napadaja?

  • Pod glavu osobe stavite ravne predmete poput savijene odjeće, torbe ili jastuka.
  • Ne pokušavajte spriječiti konvulzije, a nije preporučljivo držati osobu tijekom napadaja.
  • Otkopčajte osobi ovratnik košulje, razvežite kravatu.
  • Pomaknite sve predmete u blizini koji bi mogli uzrokovati ozljedu.
  • Tijekom napadaja ne stavljate osobi u usta predmete u svrhu sprečavanja zagriza jezika i ne pokušavajte silom otvoriti usta.
  • Potražite u odjeći posjeduje li osoba kakav dokument o mogućoj bolesti (identifikacijske karte ili narukvice u nekim zemljama).
  • Nakon što konvulzije prestanu, osobu postavite u bočni položaj: donja noga treba biti ispružena, a donja ruka iza tijela.
  • Nemojte osobi stavljati tekućinu u usta sve dok ne povrati punu svijest, pričekajte u blizini dok se to ne dogodi.
  • Nakon napadaja, zapišite pojedinosti o vremenu trajanja i početka napadaja (zapišite čim napad počne), zahvaćenim dijelovima tijela, vrsti pokreta i ostalo, kako bi mogli izvijestiti liječnika.

Epilepsija ne znači nužno značajno smanjenu kvalitetu života, pogotovo s današnjom modernom medicinom i farmacijom, u krajnjoj liniji, sjetite se Sokrata, Dostojevskog ili Nobela.

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.