Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Tradicionalne blagdanske slastice diljem Hrvatske

2 min čitanja Objavljeno: 05.12.2015.

Božićne slastice dio su dugogodišnje tradicije i običaja koji se vežu uz taj važni kršćanski blagdan, a neki će reći da su i njezin najfiniji, najukusniji i svakako jedan od mirisnijih dijelova. Od davnina se za ovo blagdansko doba pripremalo namirnice od kojih su nekoliko dana prije samoga Božića nastajali fini kolači, a kakvi su bili u pojedinim dijelovima Hrvatske, saznajte u sljedećemu tekstu.

Tradicionalni božićni kolači potječu iz vremena u kojima je raspon namirnica koje se moglo iskoristiti za pravljenje slatkih jela bio mnogo, mnogo skromniji od onoga danas. Trgovine su bile rijetkost, a i broj onih koji su si mogli priuštiti stvari iz takvih trgovina također je bio – rijetkost. Stoga su tradicionalne hrvatske slastice prije svega odraz lokalne kulture i gastronomije pojedinoga kraja, sjedinjujući u sebi namirnice dostupne uglavnom u tim dijelovima Hrvatske.

Tako, ako krenemo s obale, tradicionalne slastice uglavnom sadrže neki voćni sastojak, odnosno plodove autohtonih mediteranskih kultura kao što su smokva, badem ili naranča. Za dubrovački kraj karakteristični su arancini, a riječ je o prokuhanoj i zaslađenoj narančinoj kori. Danas se potencijal tog deserta sve više koristi i u području gastroturizma pa su arancini dostupni u brojnim specijaliziranim trgovinama s autohtonim proizvodima diljem zemlje. Tu je, naravno, i poznata dubrovačka rožata, svojevrsni puding s preljevom od karamele, koji neodoljivo podsjeća na francuski crème brulee.

Tradicionalne su hrvatske slastice prije svega odraz lokalne kulture i gastronomije pojedinoga kraja, sjedinjujući u sebi namirnice dostupne uglavnom u tim dijelovima Hrvatske.

Kako se jadranskom obalom polako penjemo sjevernije, na meni božićnoga stola pristižu slastice od badema i smokava: tu su različite verzije smokvenjaka(slatki stoščić složen od rakije, mljevenih suhih smokava i badema), zatim ušećereni bademi, rolada od smokava i ravioli s bademima.

Za sjeverni dio Jadrana karakteristične su slastice koje nastaju prženjem u dubokome ulju – kroštule i fritule. Kroštule su ukusni prhki kolačići u obliku ruže, a pripremaju se tako da se trakice tijesta namotaju oko vilice i prže u dubokome ulju. Kad su gotove, pospe ih se šećerom u prahu. Fritule su pak slatki uštipci koji su u nekim krajevima obogaćeni grožđicama.

U sjevernijim krajevima Hrvatske kolači postaju složeniji i prema postupku izvedbe, i sadržaju namirnica, premda su i dalje pripravljeni isključivo od lokalno dostupnih namirnica. Dobar primjer takvoga kolača je bučnicapripravljena na međimurski način. Taj kolač, osim buče, sadrži i određenu količinu maka, koji je čest sastojak i drugih kolača tipičnijih za kontinentalni dio Hrvatske: zlevanke s makom, makovnjače i slavne međimurske gibanice. Naravno, tu su i nezaobilazni medenjaci: med je od davnih vremena, znatno prije šećera, bio glavno sladilo u različitim krajevima.

Krećući se polako prema istoku zemlje, na tanjur nam dolaze kolači pripremljeni od još jedne lokalne prerađevine – svinjske masti i svinjskoga sala. Primjerice, ukusne medvjeđe šape, kolači bogati orasima i svinjskom masti koji se miješaju s još nekoliko sastojaka, a onda peku u kalupima u obliku šape te poslije uvaljaju u šećer u prahu. Salenjaci su pak kolači koji se tijekom pripreme u nekoliko slojeva premazuju svinjskim salom, a u konačnici pune pekmezom, orasima, makom ili mljevenim rogačem.

Premda se danas većina tih slastica može nabaviti u trgovinama, ipak se ništa ne može usporediti s mirisom domaćih, rukom pravljenih kolača naših baka.

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.