Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Žgaravica – bolje spriječiti nego liječiti

2 min čitanja Objavljeno: 09.4.2015.

Premda žgaravica nije opasna po život, vrlo je neugodna, a ako se ne radi o prolaznom poremećaju, liječnik će je definirati kao gastroezofagealni refluks (GERB). Obično se uspješno liječi promjenom životnih navika (dijetom, izbjegavanjem alkohola i cigareta…), ali najbolje ju je – spriječiti.

Vjerojatno ne postoji odrasla osoba koja barem jednom u životu nije osjetila podmuklu bol i pečenje koje počinje iza prsne kosti, a potom zlokobno utječe na cijeli organizam, posebice na opće raspoloženje!

Žgaravica je bolest modernoga doba, toliko raširena i neraskidivo povezana sa stresnim načinom života da ju je spisateljica Nora Ephron uzela za naslov svojeg autobiografskog romana čija je tema buran brak s Carlom Bernsteinom. Ipak, nisu samo menadžeri, političari i novinari u strahu od ove dijagnoze: sve brži životni tempo, sustavna prehrana temeljena na brzoj hrani te pušenje i konzumiranje alkohola podjednako iritiraju želučanu sluznicu. Budući da žgaravica izravno ne ugrožava život, mnogi je jednostavno ignoriraju. No takav potez nije mudar. Javljaju li se napadaji češće od dva puta tjedno, potrebno je posjetiti gastroenterologa.

Nisu samo ljudi pod stresom podložni žgaravici. Sve brži životni tempo, sustavna prehrana temeljena na brzoj hrani te pušenje i konzumiranje alkohola podjednako iritiraju želučanu sluznicu.

Što uzrokuje žgaravicu?

Donji ezofagealni sfinkter, mišić koji otvara i zatvara ulaz u želudac, s vremenom se opušta i ne sprječava vraćanje kiselog sadržaja želuca u jednjak. Stoga najčešće dolazi do osjećaja žarenja premda simptomi mogu uključivati i nadraženo grlo, promukli glas, astmu te osjećaj probadanja u prsima (što mnogi pogrešno prepoznaju kao infarkt). Liječnički pregled izuzetno je važan jer u nekim slučajevima kiselina može nagrizati tkivo jednjaka, bez upozoravajućih simptoma.

Što treba uraditi?

Iznenađujuće, ali u otklanjanju žgaravice izuzetno je koristan – dnevnik. Svi koji pate od ove boljke trebali bi dokumentirati svoje životne navike i detaljno utvrditi što izaziva napadaje. Generalna je preporuka izbjegavanje hrane i napitaka koji nadražuju donji ezofagealni sfinkter, a dobro poznati krivci su masna i pržena hrana, čokolada, slastice koje sadrže pepermint, alkohol, kava, gazirana pića, kečap i senf, ocat te citrusno voće i napitci. Jednako pogubno na organizam mogu djelovati i često korišteni protuupalni lijekovi poput acetilsalicilne kiseline i nekih antireumatika, ako se duže koriste. U takvim je slučajevima konzultiranje liječnika prijeko potrebno!

Količina konzumirane hrane drugi je čimbenik koji utječe na žgaravicu. Smanjenje količine kalorija u tanjuru, kao i odustajanje od kasne večere blagotvorno djeluju na želudac. Zlatno je pravilo da je prije odlaska na spavanje potrebno barem tri sata apstinirati od hrane. Mnogi ne znaju da svaki mehanički pritisak na želudac potiče žgaravicu, pa je smanjenje prekomjerne tjelesne težine, kao i nošenje udobne odjeće pravi korak u borbi protiv refluksa.

Prvu pomoć tijekom akutnog napada predstavljaju spasonosni antacidi, a dugotrajno liječenje provodi se H2 blokatorima ili inhibitorima protonske pumpe. Ipak, valja znati da lijekovi neće poboljšati funkciju ezofagealnog sfinktera. Ostane li životni stil nepromijenjen, žgaravica će se sigurno vratiti.

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.