Autorica: Kristina Godanj Batinac, mag. pharm.
Proljev je neugodna bolest praćena povećanim brojem mekanih, vodenastih stolica. O akutnom proljevu govorimo kada je pražnjenje crijeva (≥ 3 puta dnevno) obilježeno većim količinama tekuće stolice. Zadaća je tankog i debelog crijeva upijanje hranjivih tvari, tekućine i soli iz sadržaja crijeva, tada je stolica fiziološki čvrsta. Međutim, kada su ti procesi oštećeni većinom zbog povećane intestinalne sekrecije tekućine i elektrolita te zbog smanjene apsorpcije tekućine i elektrolita, javlja se proljev. Proljev je često praćen bolovima u trbuhu, mučninom, povraćanjem i temperaturom. Proljev, povraćanje i povišena tjelesna temperatura kod dojenčadi i djece vrlo brzo mogu uzrokovati dehidraciju. Stoga su glavni ciljevi u upravljanju proljevom sprečavanje dehidracije i elektrolitskog poremećaja.
Rotavirus je najčešći uzročnik akutnih proljeva, ponajprije zbog izrazito velike zaraznosti i jednostavnosti širenja. Do navršene pete godine života rotavirusom se zarazi čak 95 % djece. Dijareja je drugi po redu poremećaj po učestalosti, nakon respiratornih infekcija. Rotavirus se najčešće širi zrakom (povraćanje, kihanje i izdisanje), dodirom zaraženih površina (igračaka, ručnika, posteljine, kvaka na vratima te korištenjem istog pribora za jelo). Česte su epidemije proljeva u vrtićima, školama, bolnicama te općenito u zatvorenim prostorima s velikim brojem ljudi. Prvi znakovi infekcije rotavirusom javljaju se od 12 sati do 4 dana nakon kontakta s virusom. Rotavirusne infekcije najčešće se javljaju od studenog do svibnja. Virus je na sobnoj temperaturi stabilan, stoga se preporuča dezinficiranje površina igračaka, stolica i stolova. To su mjesta gdje se virus može zadržati i nekoliko mjeseci nakon preboljele infekcije. Uzročnici se nakon preboljenog akutnog gastroenteritisa još dugo vremena izlučuju u stolici.
Kako je već rečeno, glavni ciljevi u upravljanju proljevom jesu sprečavanje dehidracije i elektrolitskog poremećaja, ali i sprečavanje gubitka tjelesne težine i nastanka komplikacija. Ciljevi su smanjiti trajanje proljeva, broj i količinu stolice te smanjiti povraćanje.
Terapija proljeva najčešće je simptomatska. Obuhvaća rehidraciju, realimentaciju, antidijarealnu terapiju te rijetko antibiotike.
Oralna rehidracijska terapija usprkos dokazanoj učinkovitosti premalo se koristi. ORS ne smanjuje broj stolica, gubitak tekućine ili trajanje bolesti. Preporuke probiotika opravdane su, ali samo kao dodatak oralnoj rehidracijskoj terapiji. U terapiji dijareje potrebno je djelovati na mehanizam nastanka povećane količine mekanih stolica.
Želatinski tanat nudi rješenje koje utječe na smanjenje broja vodenastih stolica i zaustavlja proljev unutar 12 h od primjene.
Riječ je o mukoprotektivnoj supstanci nove generacije, kompleksu želatine i taninske kiseline.
Želatinski tanat stvara biofilm koji mehanički štiti stijenku crijeva od agresivnog djelovanja virusa, bakterija, toksina i kiselina koje nastaju bakterijskom fermentacijom. Sprečava adheziju, prodor i proliferaciju patogena. Prekriva oštećene čvrste veze između stanica crijevnog epitela i vraća fiziološku funkciju crijeva.
Za razliku od ostalih antidijaroika kao što je loperamid, želatinski tanat nema utjecaja na središnji živčani sustav, stoga se može smatrati sigurnim za uporabu kod djece, posebno djece ispod 2 godine starosti.
Želatinski tanat ne apsorbira se sistemski i djeluje lokalno te tako pruža veću sigurnost i podnošljivost u usporedbi s postojećim terapijama. Ne utječe ni na motilitet crijeva.
Želatinski tanat nudi učinkovito, sigurno i klinički dokazano rješenje u smanjenju simptoma povezanih s proljevom u dojenčadi, djece i odraslih.
