Autorica: dr. sc. Vlatka Čavka, dr. med., spec. dermatovenerolog
Djelatnost za dermatovenerologiju KB Dubrava
Atletsko stopalo naziv je za gljivično oboljenje kože stopala (lat. tinea pedis) i najčešći je oblik dermatomikoze. Bolest je česta u sportaša u kojih je gljivična infekcija češća zbog nošenja zatvorene obuće te pojačanog znojenja, zbog čega je i nastao naziv "atletsko stopalo”. Uzročnici ove bolesti su dermatofiti, najčešće Trichophyton interdigitale (mentagrophytes) i Trichophyton rubrum, a rjeđe Epidermophyton floccosum. Manifestira se eritemom, maceracijom, ljuštenjem i ponekad plitkim erozijama najčešće u interdigitalnim prostorima, uz simptom svrbeža. Promjene su najčešće vidljive u 4. interdigitalnom prostoru (između 4. i 5. prsta), a mogu se dalje proširiti i na kožu tabana te postraničnog dijela stopala.
Postoji nekoliko kliničkih oblika ove bolesti: vezikulobulozni/inflamatorni, ulcerozni, hiperkeratotični i intertriginozni. Vezikulobulozni/inflamatorni oblik karakteriziran je vezikulama ili bulama na koži tabana ispunjenim bistrim ili purulentnim sadržajem. Nakon puknuća vezikula ili bula na koži zaostaju eritem i ljuštenje. Ulcerozni oblik rijedak je akutni oblik bolesti koji se manifestira pojavom vezikulopustula, maceriranih erozija ili ulceracija u interdigitalnim prostorima. Može se zakomplicirati sekundarnom bakterijskom infekcijom i celulitisom. Ovaj oblik češći je kod imunokompromitiranih bolesnika i dijabetičara. Ako gljivična infekcija traje dulje, klinički se manifestira kroničnim hiperkeratotičnim oblikom ili kroničnim intertriginoznim oblikom. Kronični hiperkeratotični oblik karakteriziraju zadebljanje te ljuštenje kože tabana uz širenje na medijalni i lateralni rub stopala ("tip mokasine”). Obično zahvaća oba stopala. Kod ovog oblika uvijek je potrebno diferencijalno dijagnostički razmišljati o mogućem kontaktnom alergijskom ili iritativnom dermatitisu, kao i o palmoplantarnoj psorijazi. Kronični intertriginozni oblik manifestira se eritemom, ljuštenjem i fisurama na koži između i ispod prstiju stopala, a najčešće zahvaća 3. i 4. interdigitalni prostor.
Dijagnoza svih navedenih oblika postavlja se na temelju kliničke slike, a može se potvrditi i nativnom mikroskopskom dijagnostikom (KOH preparat) te kulturom gljiva. U liječenju su najčešće dovoljni lokalni antimikotski pripravci (terbinafin, naftifin, klotrimazol, ekonazol, ketokonazol, mikonazol, ciklopirox). Nešto bolji terapijski učinak pokazuju alilamini (terbinafin, naftifin) koji su prema nekim istraživanjima učinkovitiji od azola. Preporučuje se primjena lokalnog pripravka 1 – 2 puta dnevno (ovisno o uputama proizvođača) tijekom 4 tjedna. U bolesnika s hiperkeratotičnim oblikom bolesti uz lokalnu terapiju antimikoticima preporučuju se i lokalni keratolitici (npr. pripravci sa salicilnom kiselinom). Kronični hiperkeratotični, kao i vezikulobulozni/inflamatroni oblik često zahtijevaju sustavno liječenje.
Bolesnici s nekim komorbiditetima, kao što su dijabetes i periferna vaskularna bolest te imunokompromitirani bolesnici, također zahtijevaju sustavnu terapiju. Za sustavno liječenje atletskog stopala koristi se terbinafin (250 mg dnevno tijekom 2 – 6 tjedana) ili itrakonazol (100 mg dnevno tijekom 30 dana ili 1 pulsni terapijski ciklus tj. 200 mg 2 puta dnevno tijekom 7 dana). U svrhu sprječavanja recidiva važne su opće mjere za smanjenje vlažnosti stopala. Preporučuje se češća promjena čarapa, nošenje propusne obuće te sušenje stopala, posebno nakon pranja (dobro osušiti stopalo i interdigitalne prostore ručnikom ili fenom). Također se preporučuje nošenje zaštitne obuće prilikom korištenja zajedničkih/javnih kupaonica (bazeni, sportski objekti i dr.).
Literatura:
1. MSD Priručnik Dijagnostike i terapije; drugo hrvatsko izdanje; Dio 10: Dermatologija, str. 992.
2. Goldstein A.O., Goldstein B.G. Dermatophyte (tinea) infection. In: UpToDate, Dellavalle R.P., Levy M.L., Rosen T. (Ed), UpToDate, Waltham, MA. (Accessed on February 10, 2018.)