Autorica: Manuela Tomčić, dr. med.,
spec. obiteljske medicine
Započeti predstavljanje lijeka rosuvastatina bez da se uvodno poveže s aterosklerotskom bolesti svakako bi bilo nedostatno. Ateroskleroza je bolest arterijskih krvnih žila gdje se na unutarnjoj stijenci nakupljaju masnoće – ateromi ili aterosklerotski plakovi, koji uzrokuju smanjenje ili čak i postupno zaustavljanje protoka krvi. Oštećenje arterijskih krvnih žila ima više uzročnika i to su: obiteljska hiperlipidemija, visok uk. i LDL kolesterol, visok krvni pritisak, autoimune upale koje oštećuju endotel arterija, šećerna bolest, pretilost, pušenje, tjelesna neaktivnost, visok udio procesuirane hrane. Mnogobrojne studije u Sj. Americi i Europi, analizirajući dominantne uzročnike srčanih i moždanih udara, navele su upravo ove uzročnike s posljedičnim razvojem ateroskleroze. U SAD-u 610 000 ljudi godišnje umire od srčane bolesti. Smatra se da i spora degeneracija kvalitete krvnih žila započinje moguće i u djetinjstvu.
Vrlo je važno što ranije otkriti pacijente s rizičnim faktorima. Posebno osobe s obiteljskom hiperlipoproteinemijom, koja je nasljedna metabolička bolest i 1 : 200 – 1 : 400 osoba boluje od obiteljske hiperlipoproteinemije. Vrlo je važno kvalitetno liječiti rizične bolesnike kada je manje od 30 % bolesnika koji imaju vrlo visok kardiovaskularni rizik ili su preboljeli neki kardiovaskularni incident liječeno uspješno. Naravno da smo pred velikim izazovom koje nam postavlja svakodnevnica s pitanjem zašto tako niska uspješnost uz kvalitetne i učinkovite lijekove za smanjenje lipida i rizika koji oni predstavljaju. U radu obiteljskih liječnika ovaj problem poseban je izazov upravo radi obostrane komunikacije i edukacije. Posebno pacijenata koji su izloženi izazovima „internetske medicine” i zaboravljaju da pravu informaciju pruža njihov obiteljski liječnik. Zapostavljanje tjelovježbe, u stresnom vremenu nevođenje brige o vlastitom zdravlju, pušenje, pretilost i sjedilački stil života prepreke su koje osobnim angažmanom možemo pomaknuti na bolje. Objasniti pacijentima da smanjenje kardiovaskularnog rizika na najbolji način utječe na kvalitetu života mora biti prioritet u radu.
Kada usprkos promjeni životnog stila i nadalje imamo povišene lipide, neophodno je uvođenje statina u terapiju. Ističe se rosuvastatin – statin modrenog doba. Rosuvastatin je selektivni i kompetitivni inhibitor HMG-CoA reduktaze. Primarno djeluje u jetri, ciljnom organu za snižavanje kolesterola, smanjuje povišeni LDL kolesterol, ukupni kolesterol i trigliceride te povećava HDL kolesterol. Očekivani učinak terapije vidljiv je unutar tjedan dana od početka terapije, za 2 tjedna očekuje se 90 % maksimalnog učinka. Smjernice European Atherosclerosis Societyja ostvarene su kod 80 % pacijenata s terapijom od 10 mg rosuvastatina. Jetra, koja je primarno mjesto sinteze kolesterola i klirensa LDL-a, ciljni je organ u koji brzo prodire rosuvastatin. Vrlo je važno naglasiti da kod bolesnika s različitim stupnjem oštećenja bubrežne funkcije, posebno blago i umjereno oštećene bubrežne funkcije, nije bilo utjecaja na koncentraciju rosuvastatina i metabolita. Kao i kod drugih statina, nuspojave mialgija, miopatija i rijetko rabdomioliza zahtijevaju praćenje zbog učinka na skeletne mišiće. Rizik za pojavu ovih nuspojava povećan je kod visokih doza rosuvastatina: 20 mg i viših. Preporuča se laboratorijsko praćenje parametara koji nam pomažu u analizi utjecaja lijeka na organizam i lipide. Rizični pacijenti za razvoj nuspojava, posebno miolize, jesu: zlouporaba alkohola, dob > 70, osobna ili obiteljska anamneza mišićnih poremećaja, hipotireoza, oštećena funkcija bubrega, uzimanje drugih lijekova za snižavanje lipida (fibrati).
Liječenje hiperlipidemije ključno je i vrlo važno u provođenju redukcije kardiovaskularnih bolesti i posljedica koje te bolesti imaju u vidu povećane smrtnosti ili invaliditeta. Niz pogrešnih stavova i predrasuda potrebno je mijenjati jasnim podacima o uspješnosti terapije. Učinkovitost od 50 %, smanjenja smrtnosti promjenama rizičnih faktora u ponašanju i 40 % boljeg liječenja istih faktora rizika pokazatelji su koji bi morali biti vodilja i liječnicima i pacijentima. Moderni statini i prvi među njima – rosuvastatin – sjajna su podrška u postizanju zadanih ciljeva. Interakcija rosuvastatina s drugim lijekovima, najčešće korištenima u liječenju komorbititeta kao npr. ACE inhibitori, NSAR lijekovi, oralni antidijabetici, sartani – vrlo je niska. Učinkovitost rosuvastatina na povišenje HDL kolesterola daje mu dodatne bodove u odnosu na druge statine.
Svjedoci smo sve kvalitetnijih lijekova na tržištu kojima liječimo naše pacijente, od kojih velika većina ima komorbiditete. Rosuvastatin je poput junaka u sučeljavanje s hiperlipidemijom ušao tiho, a prerastao okvire očekivanja. Najvažniji zadatak liječnika u radu jest: imamo učinkovito sredstvo za sprečavanje i liječenje hiperlipidemija, kardiovaskularnih incidenata; samo je potrebno adekvatno odrediti, primijeniti i pratiti vrijednosti radi određivanja optimalno učinkovite doze. Očuvanje zdravlja, poboljšanje kvalitete kardiovaskularnih pokazatelja pacijenata liječenih rosuvastatinom najbolji su pokazatelji učinkovitosti terapije rosuvastatinom.
I na kraju, mudra izreka kaže: „Čitava tajna kako da produžimo život jeste u tome da ga ne skraćujemo”, Saltikov, a ovom izrekom i uz optimalnu dozu rosuvastatina na putu smo ostvarenja sjajnih rezultata.
LITERATURA:
- https://www.pliva zdravlje.hr
- https://www .jgl.hr>rosuvastatin-JGL
- D. Miličić (2021) Nove smjernice u kardiologiji i njihove primjene u kliničkoj praksi. Medix 150/151, str. 63–69
- D. Rudan (2017) Uloga rosuvastatina u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih događaja i utjecaj na suradljivost bolesnika. Cardiologia Croatica, 2017;12(9-10)396