Bolni simptomi u depresiji – rano prepoznavanje i liječenje
Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

JGL obitelj Novosti JGL MUZEJ FARMACIJE

Bolni simptomi u depresiji – rano prepoznavanje i liječenje

2 min čitanja Objavljeno: 25.5.2021.

Autorica: Natali Dropulić-Bakarčić, dr. med., spec. obiteljske medicine

Dom zdravlja PGŽ-a

Termin depresija ima mnogobrojna značenja. Dolazi od latinske riječi deprimere, što znači potisnuti, pritisnuti, udubiti ili stlačiti. Depresija je danas globalni rastući zdravstveni problem. U 2020. depresija je bila drugi najveći zdravstveni problem u svijetu, a kod žena ona je već zdravstveni problem broj jedan. Pretpostavka je da će do 2030., uz postojeću pandemiju Covida-19, depresija postati svjetski zdravstveni problem broj jedan.

U Hrvatskoj od nekog oblika depresivnog poremećaja boluje između 100 000 i 200 000 ljudi. Svaki peti Hrvat doživjet će barem jednu depresivnu epizodu u životu. Žene obolijevaju dva do tri puta češće od muškaraca. Dvije trećine samoubojstava počine bolesnici koji su u teškoj depresiji.

Sam depresivni poremećaj nastaje uslijed neravnoteže biogenih amina-serotonina (molekula sreće), noradrenalina (molekula energije) te dopamina (molekula zadovoljstva). Razvoju depresije još pogoduju genetski (značajno), hormonski i imunološki čimbenici.

Depresivno oboljenje u samo je 10 % slučajeva adekvatno liječeno.

Poremećaji raspoloženja mogu biti bipolarni, unipolarni te ostali. Depresija spada u unipolarne poremećaje. Uobičajeni su simptomi depresije smanjen apetit, uznemirenost i agitacija, osjećaj krivnje i bezvrijednosti, poremećaj spavanja, umor, smanjena koncentracija i mišljenje te suicidalne misli. Veliki depresivni poremećaj karakterizira trajno depresivno raspoloženje, osjećaj tuge i praznine te značajan gubitak interesa i uživanja u svakodnevnim aktivnostima.

Oko 65 % bolesnika s depresijom ima i bolne simptome.

Jedan od prvih simptoma depresije može biti bol. Mogu biti prisutni glavobolja, bolovi u prsima, bolovi u leđima. Bolesnik s dijagnozama kroničnih bolesti, gdje je prisutna bol, može postati depresivan te misliti da se njegova bolest pogoršava, premda nije tako. Depresivni bolesnici imaju smanjen prag za bol. Oko 65 % bolesnika s depresijom ima i bolne simptome. Više od 53 % bolesnika s kroničnom boli ima simptome anksioznosti i poremećaja raspoloženja. Neobjašnjiva mišićno-koštana bol uvijek ukazuje na moguću depresiju. Teški kronični bolesnici razviju poremećaj raspoloženja uvjetovan općim lošim zdravstvenim stanjem.

Depresija se liječi psihoterapijom, farmakoterapijom te alternativnim metodama. Psihoterapija je izuzetno dobrodošla pomoć depresivnom pacijentu. Od alternativnih metoda koriste se elektrošokovi te svjetlosna terapija, ali u manjem obimu. Najvažnija je u liječenju depresije uporaba lijekova antidepresiva koji podižu razinu molekula spomenutih u tekstu, te samim time podižu raspoloženje bolesnika. Vrste antidepresiva su inhibitori ponovne pohrane serotonina, inhibitori monoaminoksidaze i triciklični antidepresivi.

Duloxetin se pokazao kao lijek koji je izbor za liječenje velikog depresivnog poremećaja, generaliziranog anksioznog poremećaja te poglavito u bolesnika kod kojih je prisutna bol. Ima odlične karakteristike antidepresiva, a to su učinkovitost, podnošljivost i prihvaćanje lijeka, skraćenje vremena početka djelovanja (2 – 8 tjedana). Osim toga nema interakcije s drugim lijekovima. Liječenje započinje tabletom od 30 mg, a zatim je uobičajena dnevna doza 60 mg na dan. Može se uzimati dugo i redovito te ne dovodi do razvoja ovisnosti.

Depresija i bolni simptomi vezani uz nju nisu prolazno stanje, već se radi o ozbiljnoj bolesti koju treba liječiti. Izlječenje nikad ne dolazi preko noći, a što više bolesnik zna o depresiji, lakše će se s njom nositi.

Vezani proizvod:

Ova stranica koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranice. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s korištenjem kolačića.

Više o zaštiti privatnosti i osobnih podataka možete pročitati ovdje

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.