Autorica: prof. Mia Zorić Geber, dr. med.
KBC Sestre milosrdnice, Klinika za očne bolesti
Glaukom je prvi uzrok nepovratnog gubitka vida i drugi najčešći uzrok sljepoće u svijetu. Više od 5 milijuna ljudi u svijetu slijepo je zbog posljedica glaukoma. Sedamdeset osam milijuna ljudi ima glaukom, a procjenjuje se da će broj oboljelih do 2040. godine narasti na više od 111 milijuna. Nepovratni gubitak znači da u trenutku postavljanja dijagnoze bolesti i stupnja oštećenja nije moguće povratiti izgubljeni dio vidnoga polja, već samo zaustaviti ili usporiti daljnje propadanje vida odgovarajućim liječenjem. U razvijenim zemljama više od 50 % oboljelih od glaukoma ne zna da ima glaukom, dok je u nerazvijenim zemljama taj broj i preko 90 %. Ispitivanja u svijetu pokazuju da 27 % ispitanika u dobi od 40 godina i više ne zna što je glaukom, 40 % ne zna da glaukom dovodi do sljepoće, 40 % ne ide na pregled očiju svakih tri do pet godina i ne smatra to zdravstvenim prioritetom, 50 % nije mjerilo očni tlak kod oftalmologa, a gotovo 70 % nije razgovaralo sa svojim liječnikom obiteljske medicine o posjetu oftalmologu. No zanimljivo je da se dvostruko više ispitanika boji sljepoće nego bolesti srca ili prerane smrti. Borba protiv glaukomske sljepoće započinje podizanjem razine svijesti i znanja o glaukomu među pučanstvom te ranim otkrivanjem bolesti. Upravo je zato Svjetsko glaukomsko udruženje i Svjetsko udruženje glaukomskih pacijenata 2008. godine pokrenulo obilježavanje Svjetskog dana glaukoma, koji je prerastao u Svjetski tjedan glaukoma.
Inicijativom Referentnog centra za glaukom Ministarstva zdravstva u Hrvatskoj se Svjetski tjedan glaukoma obilježava kroz nacionalnu kampanju u 24 grada. Već niz godina Hrvatska je prepoznata u svijetu kao mala zemlja s najviše raznovrsnih aktivnosti u brojnim gradovima. Sve aktivnosti usmjerene su na informiranje javnosti o glaukomu i čimbenicima rizika s naglaskom na važnost redovnih pregleda te ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja.
Tijekom dana otvorenih vrata u oftalmološkim centrima, ali i na javnim prostorima, provode se javnozdravstvene akcije besplatnog mjerenja očnog tlaka. Organiziraju se predavanja, tiskaju edukativne brošure o glaukomu za građane koje su im dostupne na svim mjestima javnozdravstvenih događanja. Medijske kampanje uključuju tekstove i priložene edukativne brošure o glaukomu u dnevnom tisku, emisije na radiju i televiziji, sportska i kulturna događanja te potporu poznatih osoba iz javnog života. Svake godine Svjetski tjedan glaukoma tradicionalno završava edukacijom oftalmologa na međunarodnom simpoziju Glaucoma Codes, koji sadrži predavanja eminentnih stručnjaka iz inozemstva i Hrvatske, tečajeve i radionice na temu glaukoma, a kako bi našim pacijentima pružili što kvalitetniju skrb.
Glaukom nastupa bez upozorenja i simptoma te postupno oštećuje vid. Početak bolesti neprimjetan je i bezbolan, a tijek polagan i kroničan. Najčešće se odvija podmuklo, „tiho”, s oskudnim ili gotovo nikakvim simptomima, koje pacijenti rijetko kad sami primijete, pa ovu bolest stoga i nazivamo „tihim kradljivcem vida”.
Glaukom je kronična multifaktorijalna bolest karakterizirana gubitkom funkcije vida, koja se liječi do kraja života te je zato važna točna dijagnoza. Glaukom se dijagnosticira jednostavnim i bezbolnim pregledom kod oftalmologa, koji jedini može pouzdano izmjeriti očni tlak, pregledati vidni živac, otkriti druge važne simptome ove bolesti i prepoznati rizične čimbenike. Iako razlikujemo više vrsta glaukoma, glaukom otvorenog kuta najčešći je oblik glaukoma i uglavnom nema simptoma. U slučaju glaukoma uskog kuta mogu se pojaviti bol i crvenilo, a prethode mu znakovi poput zamagljenosti vida te krugova oko izvora svjetla. Glaukom može biti prirođen, tj. prisutan od rođenja (kongenitalni glaukom). Sekundarni glaukomi nastaju kao posljedica drugih očnih bolesti, ozljede, upale, tumora oka, uznapredovale šećerne bolesti, dugotrajnog liječenja steroidima i dr. Nastala glaukomska oštećenja najčešće se povezuju s povišenim vrijednostima očnog tlaka, iako on može biti i urednih vrijednosti, a da je glaukomsko oštećenje prisutno – tada se radi o glaukomu normalnog tlaka.
Budući da etiopatologija glaukoma do danas još uvijek nije razjašnjena, povišeni očni tlak glavni je i najvažniji čimbenik rizika za nastanak glaukomskog oštećenja, odnosno čimbenik na koji je usmjereno glaukomsko liječenje. Većina pacijenata starija je od 40 godina i dob predstavlja jedan od ključnih čimbenika rizika. Poznati su i drugi čimbenici rizika za nastanak glaukoma kao što su: šećerna bolest, migrena, kratkovidnost te neka druga očna stanja i bolesti. Posebno je važno izdvojiti pojavnost glaukoma u obitelji (tzv. pozitivna obiteljska anamneza), kao i pojavu glaukoma u nekim nasljednim i razvojnim anomalijama. Povišeni krvni tlak predstavlja rizik za zdravlje dok je niski krvni tlak dokazan kao čimbenik rizika za nastanak glaukoma niskog očnog tlaka.
Glaukom se može liječiti kapljicama, laserom ili kirurškim operacijama. Odabir terapije ovisi isključivo o vrsti glaukoma i stupnju razvijenosti bolesti. Neuroprotekcija i mehanizmi vaskularne regulacije koji su danas u fokusu istraživanja smatraju se novim mogućim pristupima u liječenju glaukomske bolesti.
Prosječnim očnim tlakom smatraju se vrijednosti između 10 i 21 mm Hg. Koliki je prag tolerancije živčanih vlakana na oštećenje i koja je vrijednost tlaka koja će uzrokovati glaukom individualan je pojam. Stoga je za svakog bolesnika potrebno odrediti tzv. ciljni tlak pri kojem ne dolazi do oštećenja glave vidnog živca i, shodno tome, odrediti pristup liječenju. Individualan pristup snižavanju očnog tlaka s ciljem usporavanja ili zaustavljanja glaukomskog oštećenja moderni je pristup današnjeg liječenja glaukoma.
