Bračna neplodnost (sterilitet)
Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Bračna neplodnost (sterilitet)

4 min čitanja Objavljeno: 24.5.2020.

Autorica: Kristina Abičić Žuljević, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije

KBC Osijek

 

Neplodnost se definira izostankom trudnoće nakon jedne godine redovnih nezaštićenih spolnih odnosa. U svijetu neplodnost pogađa oko 15 % parova, odnosno oko 48,5 milijuna parova. U Hrvatskoj problem sa začećem ima oko 80 000 – 100 000 parova. Više od polovine nikada ne zatraži pomoć liječnika.

U prosjeku, prvi posjet ginekologu obavlja se nakon 21 mjeseca, a pomoć u specijaliziranoj ustanovi traži se tek ako nakon 42 mjeseca ne uslijedi trudnoća.

Neplodnost pogađa jednog ili oba partnera. Najčešći uzroci neplodnosti u žena jesu anovulacije (amenoreje, kronične anovulacije, insuficijenija žutog tijela, posljedice operacije i gonadotoksičnih lijekova), upale spolnih organa i njihove posljedice, endometrioza i adenomioza, anomalije reproduktivnih organa, iatrogena oštećenja prijašnjim operativnim zahvatima, idiopatska neplodnost.

Neplodnost kod muškaraca najčešće je uzrokovana problemima povezanima uz proizvodnju i transport spermija, hormonalnim poremećajima (hipogonadotropni i hipergonadotropni hipogonadizam), genskim abnormalnostima (Klinefelterov sindrom, Y-mikrodelecije), oštećenjima testisa (trauma, torzija, postupalne bolesti, operacije) te erektilnim i ejakulacijskim disfunkcijama.

Rizik obolijevanja od spolno prenosivih bolesti različit je s obzirom na spol, pa žene uglavnom imaju veće izgleda za obolijevanje od muškaraca. Kao rizični čimbenici vezani uz ponašanje pojedinca ističu se rano stupanje u spolne odnose, kratko vrijeme od menarhe do stupanja u spolne odnose, što je posebice važno u slučaju upale humanim papiloma virusom, više partnera, nedosljedna uporaba prezervativa, neodgovornije spolno ponašanje pod utjecajem alkohola ili droge.

Zdravom mladom paru u prosjeku treba 8,5 mjeseci da postignu kliničku trudnoću. Sposobnost para da ostvari trudnoću ovisi o dobi žene, ali i partnera, i najviša je između 20. i 30. godine života žene, odnosno do 40. godine života muškarca. U toj dobi žena i muškarac najplodniji su jer su zdravi, imaju redovan spolni život i nizak rizik za bolesti reprodukcijskih organa. Jajne stanice također su zdrave. Nizak je rizik od aneuploidnih gameta i kromosomskih nenormalnosti ploda te rizik za spontani pobačaj, a patološke su trudnoće rijetke.

Starenjem se pak plodnost smanjuje. Plodnost žene u opadanju je već nakon 30. godine, a vjerojatnost trudnoće nakon 40. godine naglo opada na svega 5 – 20 %. Glavni je razlog tome aneuploidija jajnih stanica. Nakon 40. godine 90 % oocita kromosomski je abnormalno, a žene starije od 40 imaju povišene rizike u trudnoći i porođaju.

Informacije kojima su naši pacijenti svakodnevno izloženi kroz medije često su nepotpune i netočne. Pacijenti na taj način dobivaju krivu sliku i vjetar u leđa nerealnim očekivanjima. Nakon 40. godine zaista nije realno očekivati da ćemo prirodnim putem ili IVF postupkom bez problema ostvariti želju za potomstvom samo zato što je neka poznata osoba to uspjela. Pri tome nitko ne spominje vjerojatnu donaciju kvalitetne jajne stanice mlade žene ili čak donaciju embrija. Na nama je kao liječnicima zadatak ispraviti krivu sliku, poticati ranije rađanje te utjecati na promjenu svjetonazora i prevenciju bolesti spolnog sustava, prevenciju štetnih učinaka okoline i epigenetike te mijenjanje životnih navika i prekidanje štetnih navika naših pacijenata.

Kao jedan od važnih problema u ostvarivanju želje za potomstvom treba istaknuti i povećanu tjelesnu masu. Masno tkivo zapravo je naš najveći endokrini organ. U posljednjih 20 godina u svijetu bilježimo stalan porast učestalosti prekomjerne tjelesne mase. Hrvatska je, nažalost, po debljini među prvim zemljama u Europi, a pretilost kod djece i adolescenata snažan je okidač za razvoj PCOS-a (policistični sindrom jajnika) i kasnijih reprodukcijskih i metaboličkih poremećaja. Debljina je samostalan rizični čimbenik za inzulinsku rezistenciju i hiperandrogenemiju. U pretilih žena visoka je učestalost anovulacije, rezultati IVF postupaka su slabiji, rizik od spontanog pobačaja dvaput je veći, a debljina se epigenetski prenosi kroz generacije. Debljina trudnica povećava rizike u trudnoći, porođaju i babinju te perinatalni mortalitet i morbiditet. Najčešći su od njih gestacijski dijabetes, hipertenzija, makrosomija ili zastoj u rastu ploda, prijevremeni porodi, češće dovršenje poroda carskim rezom, češće abnormalnosti djece.

Debljinu u muškaraca povezujemo sa supfertilnim sjemenom, hipogonadizmom, niskim androgenima i spolnom disfunkcijom.

Samim time smanjenje povišene tjelesne mase nameće se kao primarna i važna mjera kod pripreme za liječenje neplodnosti. Već u jedinicama primarne zdravstvene zaštite pretile bi pacijente trebalo savjetovati o potrebi gubitka 5 – 10 % tjelesne mase uz pojačanu fizičku aktivnost i ograničen unos kalorija te spriječiti juvenilnu i adolescentnu debljinu.

Bitan doprinos zdravlju i plodnosti u žena i u muškaraca postižemo uz promjene loših životnih navika: prestanak pušenja, prekid upotrebe opojnih sredstava, ograničena uporaba alkohola te kofeina i teina. Sprečavanjem nutricijskog nedostatka joda, vitamina D, željeza, folne kiseline vitamina B6, C, B12, selena i cinka, izbjegavanjem nepovoljnih okolinskih uvjeta također doprinosimo plodnosti.

Kod PCOS pacijentica savjetuje se kombinacije folne kiseline s mionozitolom zbog značajnog moduliranja steroidogeneze putem inzulinskih receptora i njegove važne uloge u nuklearnom i citoplazmatskom razvoju oocite. Mionozitol kod tih pacijentica regulira menstruacijski ciklus, pojačava djelovanje inzulina, metaboličku i endokrinu funkciju, reducira LH/FSH omjer, cirkulirajuće androgene i prolaktin te poboljšava kvalitetu oocite.

Različiti antioksidansi i alfa lipoična kiselina također mogu doprinijeti plodnosti žena i muškaraca. Alfa lipoična kiselina prirodna je molekula koja svojom imunomodulirajućom aktivnošću, direktno ili indirektno, može doprinijeti implantaciji embrija, reducira oksidativni stres i inzulinsku rezistenciju kod sindroma policističnih jajnika. Zbog svoje sposobnosti poboljšanja resorpcije subkorionskih hematoma i prevencije prijevremene rupture vodenjaka inducirane upalom siguran je dijetetski nadomjestak tijekom cijele trudnoće.

Važan čimbenik uspjeha jest mikrobiom maternice. Poznato je da mikrobiom čine sve bakterije na/u tijelu koje svojim djelovanjem štite tijelo od patogenih čimbenika, čineći kompleksnu komunikaciju s imunološkim sustavom te su važni u metabolizmu određenih spojeva. Mikrobiom reproduktivnog sustava čine aerobne i anaerobne bakterije koje, ako su u disbalansu, dovode do raznih upalnih procesa koji često zahtijevaju liječničku intervenciju i terapiju. Prebiotici (hrana koja potiče rast dobrih bakterija) i probiotici (suplementi s visokim brojem dobrih bakterija) čuvaju floru rodnice i maternice, i dokazano su važan faktor u implantaciji zametka i održavanju trudnoće.

Sitne promjene životnih navika uz pravilnu suplementaciju i pravovremeno upućivanje u specijaliziranu ustanovu recept su za uspjeh.

Vezani proizvodi:

 

 

 

Ova stranica koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranice. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s korištenjem kolačića.

Više o zaštiti privatnosti i osobnih podataka možete pročitati ovdje

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.