Autorica: Valentina Smrtić Topolnjak mag. pharm.
Ljekarna Čakovec, Donji Kraljevec
Proljev (dijareja) jedan je od najčešćih crijevnih poremećaja u svijetu. U ranoj dječjoj dobi drugi je po redu poremećaj nakon respiratornih infekcija. Definira se kao pojava triju ili više neformiranih i vodenastih stolica u 24 sata. Posljedica je smanjene apsorpcije vode iz crijeva u plazmu te povećanog ulaska tekućine u debelo crijevo. Uz proljev mogu se javiti mučnina, povraćanje, bolovi i grčevi u trbuhu, umor, povišena temperatura, manjak apetita. Uzroci proljeva mogu biti infekcije virusima (akutni), bakterijama (putnički) i parazitima, sindrom iritabilnog kolona, intolerancije na hranu, upalne i maligne bolesti, malapsorpcijski sindromi. Često je uzrokovan uzimanjem nekih lijekova, kao što su akarboza, antibiotici, kolhicin, citotoksici, aditivi (manitol, laktoza), metformin. Iako su često nužni, antibiotici ne uništavaju samo patogene, već i korisne crijevne bakterije, čime se smanjuje njihov broj i raznolikost, što može dovesti do proljeva te infekcije bakterijom Clostridium difficile. Proljev je najčešći uzrok dehidracije, prilikom čega dolazi do gubitka soli i vode te poremećaja ravnoteže elektrolita.
Terapija se sastoji od rehidracije, uklanjanja uzroka, uravnotežene prehrane te farmakoterapije, gdje se upotrebljavaju, ovisno o uzroku, antimikrobni lijekovi, antidijaroici, probiotici i suplementi. Bitno je pridržavati se higijenskih navika te pažljivo rukovati namirnicama.
Probiotici su kulture živih mikroorganizama koje utječu na oporavak crijevne flore te sprečavaju rizik kolonizacije patogenih mikroorganizama, skraćuju intenzitet simptoma i trajanje proljeva, poboljšavaju funkciju intestinalne barijere. Postoje kriteriji kvalitete koje probiotici moraju zadovoljavati. Potvrđena je njihova učinkovitost kod akutnog gastroenteritisa i proljeva povezanog s antibioticima. Najčešće se koriste probiotici iz roda Lactobacillus, koji većinom koloniziraju sluznicu želuca i tankog crijeva te iz roda Bifidobacterium i Bacillus, koji većinom koloniziraju sluznicu debelog crijeva. Bacillus coagulans rezistentan je na nizak pH, pa se ne inaktivira u želucu. Proizvodi mliječnu kiselinu u crijevima i stabilizira crijevnu mikrofloru nakon uzimanja antibiotika te ima široku upotrebu u tretmanu IBS-a (nadutost, proljev, bolovi u trbuhu).
Za uspostavljanje ravnoteže crijevne mikroflore važna je primjena prebiotika. Glukooligosaharidi spadaju u skupinu kratkih šećera (oligosaharida) koje čovjek ne može probaviti, a potiču preživljavanje i kolonizaciju probiotičkih bakterija u probavnom sustavu.
Vitamini B skupine djeluju kao hranjive tvari za domaćina i njegovu mikrobiotu, a supresori su kolonizacije patogenih bakterija.
Prolife dodaci prehrani sadrže žive bakterijske kulture, glukooligosaharide te vitamine B6, B2, B1 i B12. Prolife suspenzija sadrži više od 2,1 milijarde dobrih bakterija pet sigurnih i ispitanih sojeva: Lactobacillus Acidophilus La-14®, Bacillus coagulans actis BC 4®, Bifidobacterium Lactis HN019®, Bifidobacterium Lactis Bl-04® i Lactobacillus Plantarum LP115®. Procesom proizvodnje u suhim uvjetima dobre bakterije zaštićene su od vlage u bočici, čime se osigurava stabilnost i kvaliteta te garancija broja živih dobrih bakterija tijekom cijelog roka trajanja. Uzima se sadržaj 1 bočice dnevno nakon jela, okusa breskve. Koristi se u prevenciji uz antibiotike i kao dodatna terapiju u liječenju proljeva. Kod terapije antibioticima preporučuje se uzimanje probiotika najmanje 3 sata nakon uzimanja antibiotika. Prolife kapsule moguće je otvoriti te umiješati u tekućinu sobne temperature. Uzimaju se 2 kapsule dnevno. Prolife pastile otapaju se u ustima ili sažvaču te je taj oblik praktičan za posao i putovanja.
