Autor: dr.med. Maša Mikuličić, oftalmolog
Degeneracije spojnice promjene su koje obično nalazimo u starijoj populaciji. Razlikujemo pterigij, pingueculu, infarkte Meibomovih žlijezda te simblefaron. Pterigij, pinguecula i infarkti Meibomovih žlijezda čest su nalaz i u nekompliciranim slučajevima ne zahtijevaju liječenje.
Pterigij
Pterigij je trokutasta duplikatura spojnice koja prelazi na rožnicu, najčešće s nazalne strane. Razlikujemo spororastuće i progresivne, brzorastuće oblike. Progresivni su oblici debele fibrovaskularne lezije koje mijenjaju kornealnu topografiju, a ako dođu do optičkog centra, znatno smanjuju vidnu oštrinu.
Prevalencija je različita, a ovisi o geografskom položaju pa je ova promjena mnogo rjeđa u kontinentalnim područjima. Čimbenici rizika za pojavu pterigija su povećano izlaganje UV-zrakama, kao i bavljenje poslovima na otvorenom, vjetrovitom prostoru. Rijetko se javlja prije dvadesete godine života, a dvostruko je češći u muškaraca.
Pacijenti se žale na crvenilo, peckanje, svrbež očiju, a u uznapredovalim oblicima, i na smetnje vida. Ako pterigij ne pokazuje znakove brzog rasta, rasta prema centru, a nema ni pada vidne oštrine, može se samo pratiti. Korištenje umjetnih suza može smanjiti tegobe.
Sigurno liječenje postiže se samo kirurškim odstranjenjem, a indicirano je kod brzorastućih oblika te kod pterigija koji rastu prema centru. Postoji nekoliko kirurških tehnika, od jednostavne ekscizije koja ima veću mogućnost recidiva, do složenijih zahvata pri kojima se upotrebljavaju amnijske membrane te alografti spojnice.
Mitomicin C može smanjiti recidiviranje pterigija, no u rijetkim slučajevima može uzrokovati nekrozu sklere. Postoperativno se propisuju antibiotske kapi i mast da bi se spriječila jatrogena upala i infekcija. Budući da pterigij može recidivirati i po nekoliko puta, potrebne su redovne oftalmološke kontrole.
Pinguecula
Pinguecula je žućkasto bijeli, lagano izdignut, glatki čvorić na spojnici. Lokalizirana je u nazalnom ili temporalnom dijelu, neposredno uz limbus. Obično je bilateralna i asimptomatska. Ovom degeneracijom vezivnog tkiva nježna, gotovo prozirna, kolagena vlakana mijenjaju se u deblja i žućkastija. Pingueculu karakterizira spori rast, benigna je i ne zahtijeva nikakvo liječenje, osim u slučajevima kada dođe do upale. Tada se takvo stanje naziva pingueculitis. Ako uzrokuje nelagodu, mogu se propisati protuupalni lijekovi i umjetne suze.
Infarkti Meibomovih žlijezda
Infarkti Meibomovih žlijezda ili lithiasis male su, bijele ili žućkaste točkice na palpebralnoj spojnici. Česti su nalaz u starijih pacijenata. Ove su promjene idiopatske, ali kod određenog broja pacijenata mogu biti povezane i s kroničnim atopijskim keratokonjuktivitisom.
Većina pacijenata nema simptome, no manji se broj žali na osjećaj stranog tijela, što je posebno izraženo prilikom treptanja. Obično nije potrebno nikakvo liječenje. Kod blažih smetnji propisuju se umjetne suze ili gelovi za vlaženje. Teži oblici, kod kojih dolazi do oštećenja rožnice, zahtijevaju kiruršku intervenciju. Nakon topičke anestezije spojnice, odstranjuju se iglom. Zbog sprečavanja jatrogene upale i infekcije, postoperativno se propisuju kombinirani pripravci antibiotika i steroida.
Simblefaron (symblepharon)
Simblefaron (symblepharon) predstavlja djelomično ili potpuno srašćivanje kapaka s očnom jabučicom, nastalo uslijed ožiljaka koji spajaju spojnicu kapaka, prijelaznih brazda i očne jabučice. Različite upale spojnice, bakterijski, virusni te vernalni ili atopijski alergijski konjuktivitisi kod kojih dođe do ožiljavanja spojnice, mogu dovesti do ovog stanja. Simblefaron može nastati i kao posljedica kemijskih ozljeda oka, pemfigoida te Steven Johnson sindroma.
U pacijenata sa simblefaronom može biti poremećena bulbomotorika zbog čega neki pacijenti imaju dvoslike dok drugi imaju problema sa zatvaranjem kapaka. Liječenje je kirurško, oslobađaju se priraslice, a konjuktiva se nadomješćuje alograftom spojnice, bukalnom sluznicom ili amnijskom membranom.
Literatura:
- Čupak, K., Gabrić, N., Cerovski, B., Oftalmologija, Nakladni zavod Globus, 2004., str. 363. - 393.
- Kanski, J. J., Clinical Ophthalmology, Butterworth Heinemann, 2003., str. 63. - 94.
