Autorica: Olgica Velkovski Škopić, mag. pharm.
Digestivni problemi, koje osjeti skoro 40 % ljudi barem jednom tijekom života, česti su razlog posjeta ljekarni. U vrijeme božićnih blagdana broj osoba koje dolaze u ljekarnu zbog problema s probavnim sustavom uvelike se povećava. U ove se probleme ubrajaju tegobe vezane za gornji dio gastrointestinalnog trakta, kao što su bol u trbuhu, dispepsija, halitoza (neugodan zadah iz usne šupljine), štucanje, mučnina i povraćanje, žgaravica. Tu su i one tegobe koje su vezane za donji dio gastrointestinalnog trakta kao što su proljev, zatvor i drugi poremećaji vezani za stolicu, nadutost i vjetrovi, sindrom iritabilnog kolona. Promjena životnih navika te pripravci u slobodnoj prodaji čine prvu liniju pomoći u ublažavanju simptoma koji muče ili stvaraju neugodu u pacijenata.
Nadutost je neugodan osjećaj napuhnutosti i težine u želucu, mogu je uzrokovati upale probavnog trakta, velika količina plinova koja se javlja prilikom gutanja hrane, sindrom iritabilnog crijeva, celijakija, PMS ili nedostatak enzima koji probavljaju hranu.
GERB (gastroezofagealna refluksna bolest) također je jedan od problema koji se javlja u trećine populacije, a najčešći je simptom žgaravica uz vraćanje želučanog sadržaja u usnu šupljinu ili bez vraćanja želučanog sadržaja.
Poremećaji vezani za neredovite stolice ili njihovu promijenjenu konzistenciju, proljev ili zatvor, osim organskih uzroka i bolesti mogu imati pozadinu u današnjem načinu života. Neredovita prehrana, stres, nesažvakana hrana i manjak tjelesne aktivnosti samo su neki od faktora koji utječu na probavu.
Lijekovi, kao što su nesteroidni antiinflamatorni lijekovi koji se često koriste za ublažavanje bolova i temperature mogu izazvati krvarenja iz gornjeg gastrointestinalnog trakta ili ulceracije. Zatvor mogu izazvati neke vrste antipsihotika, opioida, pripravaka na bazi željeza i lijekovi za supresiju kašlja.
Na proljevaste stolice utječe uporaba antibiotika, kao i neki antihipertenzivi (ACE-inhibitori, moksonidin i sl.) i drugi lijekovi u širokoj primjeni.
Upravo na takve nuspojave upozoravaju i ljekarnici prilikom izdavanja terapije.
Promjene u načinu života, izbjegavanje masne i pržene hrane, redoviti i količinski manji obroci, raznolikost namirnica, hrana bogata vlaknima, izbjegavanje gaziranih pića, umjetnih sladila, kofeina i pušenja te uživanje u obroku uz polaganu konzumaciju hrane, neki su od savjeta koji se mogu dobiti u ljekarni za ublažavanje gore navedenih problema.
Kod blažih se oblika GERB-a preporučuje krenuti od promjene životnih navika preko alginata, antacida, H2-blokatora te na kraju inhibitora protonske pumpe ("step-up" pristup). Ako se radi o težem obliku bolesti, prvi izbor čine inhibitori protonske pumpe ("step-down" pristup). Alginati sa svojim specifičnim mehaničkim mehanizmom djelovanja čine odličan izbor kao samostalna terapija ili u kombinaciji s lijekovima za smanjenje kiselog pH želuca. Osim jednostavne primjene, djeluju brzo i dugotrajno, nemaju nuspojava te su dokazane učinkovitosti.
Od lijekova za nadutost u slobodnoj prodaji tu je simetikon, dok širu primjenu imaju probiotici koji se na tržištu mogu naći i u kombinaciji s enzimima.
Kako bi pomogli u razlaganju hrane u organizmu, pogotovo kod obilatih i neredovitih obroka, dobro je povremeno unijeti probavne enzime koji pomažu funkciji žuči, jetre, gušterače i želuca. Probavni enzimi razlažu hranu na nutrijente i prenose ih do stanica. Amilaze razgrađuju složene ugljikohidrate, laktaze razgrađuju laktozu, lipaze masnoće, a peptidaze – proteaze razgrađuju proteine i peptidne veze. Tu su i proteolitički enzimi biljnog podrijetla – bromelain i papain.
Laktobacili, rod probiotika koji uglavnom nastanjuje tanko crijevo, imaju mnogo predstavnika koji se koriste u probiotičkim pripravcima. Jedan od njih je i Lactobacillus sporogenes koji u obliku spore prolazi kroz želudac i tek se u crijevima razmnožava i kolonizira ih. Iako je ovo bakterija koja se eliminira iz probavnog trakta unutar sedam dana nakon prestanka uzimanja, ima veliku korist za ravnotežu crijevne mikroflore. Kako proizvodi bakteriocine, sprečava razvoj patogenih bakterija i omogućava rast i obnovu korisnih bakterija. Tako skraćuje trajanje upalnih procesa u crijevima. Također normalizira stolicu i njezinu učestalost redovitim uzimanjem kod zatvora ili proljeva.
Kako pristupiti pacijentu koji se u ljekarni pojavi s digestivnim problemima?
Treba provjeriti postojeću terapiju, lijekove i komplementarne proizvode koji se koriste te provjeriti postoji li u anamnezi problem s gastritisom, ulceracijama, iritabilnim kolonom ili drugim bolestima probavnog sustava. Pomoću opisa simptoma i eventualno isprobanih proizvoda za samoliječenje valja procijeniti treba li osobi ponuditi alginat, antacid, H2-blokator, inhibitor protonske pumpe, simetikon ili pak probiotik (ili kombinaciju s enzimima). Također treba ukazati na potrebu izbjegavanja masne i prerađene hrane te usvajanje zdravih životnih navika.
Ako problemi s probavnim sustavom ne prestaju nakon dva tjedna ili se simptomi pogoršavaju, potrebno je potražiti liječničku pomoć. Zabrinjavajući su i simptomi krvarenja iz analnog otvora, problemi s gutanjem ili naglo gubljenje na težini.
