Autorica: Tatjana Lesar, dr. med., spec. pedijatar, uži spec. ped. gastroenterologije
Poliklinika za dječje bolesti Helena
Normalna tjelesna temperatura zdravog djeteta kreće se od 36 do 37 °C na površini kože, a na sluznicama (usne šupljine i rektalno) te u uhu mjeri 0,5 – 1 °C više. Prirodno je temperatura u večernjim satima viša za oko 0,3 °C od one jutarnje.
Povišena tjelesna temperatura ili vrućica znak je bolesti i navodi nas na povećani oprez i traženje njezina uzroka. No, temperatura može biti povećana i uslijed tjelesne aktivnosti, visoke temperature zraka tijekom ljeta ili kod preutopljavanja odjećom. Tjelesnu temperaturu treba izmjeriti uvijek kada se dijete čini toplim, kad je mirnije, plačljivo, slabijeg apetita ili kada postoje drugi znaci bolesti kao što su povraćanje, proljev, kašalj, osip ili drugo.
Povišena temperatura jedan je od prirodnih načina obrane organizma protiv uzročnika infekcije. Stoga se preporučuje snižavati temperaturu tek kada poraste iznad 38 °C pod pazuhom, odnosno 38,5 °C rektalno. Temperatura se može snižavati lijekovima i hlađenjem. Lijek za snižavanje temperature, antipiretik, nužno je imati uvijek kod kuće. Preporučuje se kombinirati paracetamol i ibuprofen kako bi se postigao najbolji učinak. Paracetamol se primjenjuje 10 – 15 mg/kg/doza svakih 4 – 6 sati, a ibuprofen 5 – 10 mg/kg svakih 6 – 8 sati. Diklofenak se kao antipiretik koristi u iznimnim (obično bolničkim) uvjetima. Kako snažno utječe na termostatski centar i nerijetko naglo i izrazito snižava tjelesnu temperaturu, čak i ispod normalnih vrijednosti, ne preporučuje se za kućnu upotrebu. Iznimno, ako se upotrebljava kao antipiretik, primjenjuje se u dozi od 1 mg/kg, ukupna dnevna doza iznosi 2 mg/kg. Dojenčadi se obično daje terapija rektalno, u formi čepića, a većoj djeci na usta, u obliku sirupa ili starijima u obliku tablete. Lijekove je važno znati pravilno dozirati i pridržavati se navedenih uputa. Previsoke ili prečeste doze mogu rezultirati ozbiljnim toksičnim učincima za dijete. Naglašavamo, preparati na osnovi acetilsalicilne kiseline, andol, aspirin, NE primjenjuju se u dječjoj dobi jer mogu dovesti do akutnog zatajenja jetre i encefalopatije poznate pod nazivom Reyov sindrom.
Postupak kod povišene tjelesne temperature
Dijete s povišenom tjelesnom temperaturom treba odmah razodjenuti, odnosno obući u laganu pamučnu odjeću kako bi se omogućilo postupno odavanje tjelesne temperature u okolicu. Potrebno je dati lijek za snižavanje temperature. Prostoriju u kojoj dijete boravi treba rashladiti i redovito zračiti. Nakon davanja lijeka za snižavanje temperature preporučuje se pričekati dvadesetak minuta prije nego što dijete počnemo hladiti tuširanjem ili kupanjem u kadici. U tom periodu započne djelovanje lijeka koji zakoči centar za drhtanje, čime se izbjegava daljnje povećanje temperature uslijed drhtavice. Najpogodnije je napuniti kadicu vodom temperature oko 37 °C i pustiti da se dijete u njoj igra oko 20 minuta i polagano hladi. Kupke u hladnijoj vodi vrlo su neugodne. Trljanje alkoholom, rakijom ili octom te stavljanje sirovih krumpira nikako se ne preporučuje. Kako bi se spriječila dehidracija, potrebno je djetetu stalno nuditi tekućinu koja treba biti na sobnoj temperaturi ili blago ohlađena.
Odlazak liječniku
Povišena temperatura u novorođenčadi i dojenčadi mlađe od tri mjeseca zahtjeva pregled liječnika odmah jer visoka temperatura u toj dobi može biti znak težih infekcija. Ne preporučuje se odlagati posjet liječniku jer su drugi znakovi teških i po život opasnih infekcija u toj životnoj dobi često prikriveni, a bolest se može naglo pogoršati već tijekom nekoliko sati. Prije odlaska liječniku potrebno je dati lijek za snižavanje temperature te se tek po padu temperature uputiti liječniku.
U starije djece, ako dijete ima samo povišenu temperaturu koja se lako spušta bez popratnih simptoma, dobrog je općeg stanja i uobičajeno se ponaša, nije nužno odmah ići liječniku jer se prvi dan bolesti rijetko može utvrditi njezin uzrok. No, ako je dijete visoko febrilno, iznad 40, lošeg općeg stanja, ima zimicu i tresavicu, klonulo je ili bolno te ako se temperatura teško snižava, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć kako bi se utvrdio uzrok povišene tjelesne temperature i započelo odgovarajuće liječenje.
Hitna hospitalizacija
U dječjoj dobi povišena tjelesna temperatura u većine djece posljedica je virusnih infekcija. Dijete je obično već nakon 3 dana puno boljeg općeg stanja, a pikovi povišene temperature niži su i rjeđi. U slučaju bakterijske infekcije, poboljšanje se može očekivati vrlo brzo nakon uvođenja antibiotske terapije. No, ako je dijete i dalje lošeg općeg stanja uz visoku tjelesnu temperaturu, a posebno ako uz to ima i znakove koji bi upućivali na meningitis i/ili encefalitis, kao što su jaka glavobolja, intenzivno povraćanje, zakočenost vrata, pospanost, ekscitiranost, petehijalno krvarenje, potrebno je dijete uputiti na bolničko liječenje.
Hitno bolničko liječenje potrebno je i ako postoji sumnja da se radi o akutnoj kirurškoj bolesti, npr. akutnom apendicitisu. Mnoge dječje zarazne bolesti u sklopu kliničke slike prvih dana prati povišena tjelesna temperatura. No, ako je povišena temperatura stalno prisutna ili se ponovo javi nakon što se već bila normalizirala, moguće je da se razvila neka od komplikacija dječje zarazne bolesti i u tom slučaju također se preporučuje bolničko liječenje.
U neke djece mogu se razviti febrilne konvulzije. U veće djece javlja se grčenje cijelog tijela s gubitkom svijesti, a kod male dojenčadi češće se javljaju trzajevi jednog dijela tijela. Javljaju se između 3. mjeseca i 5. godine života u 2 – 5 % djece, nešto češće u muške djece. Ne zna se točan uzrok pojave febrilnih konvulzija, no postoji genetska predispozicija, odnosno utvrđeni su neki mehanizmi nasljeđivanja sklonosti pojavi febrilnih konvulzija. Virusne infekcije gornjih dišnih putova najčešći su uzrok febriliteta tijekom kojeg se javljaju febrilne konvulzije, a među virusima posebno su česti humani herpesvirus 6, virus influence tip A, virusi parainfluence te adenovirusi. Kod svakih febrilnih konvulzija, a radi isključivanja infekcije središnjeg živčanog sustava te utvrđivanja i liječenja uzroka febriliteta, obvezna je hospitalizacija djeteta.
U slučaju pojave febrilnih konvulzija potrebno je napad što prije prekinuti primjenom mikroklizme diazepama u dozi od 0,5 – 0,8 mg/kg. Potrebno je roditelje upozoriti na mogućnost recidiva febrilnih konvulzija u čak 50 % djece i educirati ih kako se pravilno koriste lijekovi za snižavanje povišene temperature te u kojim je situacijama potrebno primijeniti mikroklizmu diazepama.
