Pripremila: Sanja Šunić, dr.med.
Što je folatna kiselina?
Folatna kiselina i folat često se koriste kao sinonimi, a predstavljuju različite oblike istog B vitamina. Folate možemo naći u zelenom povrću (špinat, šparoge, blitva, peršin, brokula), grahu, leći, gljivama, kvascu, orasima, jetri i bubrezima. Jaja, meso, riba i mlijeko također sadrže ovaj vitamin. Folatna kiselina izolirana je 1941. godine iz lišća špinata (Folium - lat. list) i predstavlja sintetički oblik vitamina B9 (folata). Biološka dostupnost folatne kiseline veća je u nadopunama ili obogaćenoj hrani, nego u prirodnim izvorima. Dugotrajno kuhanje uništava folate, stvarajući sklonost nedostatnom unosu. Jetra pohranjuje količinu dostatnu za samo 3 do 6 mjesci. U SAD-u se od 1998. godine folatna kiselina dodaje obogaćenom kruhu, žitaricama, brašnu, kukuruzu, tjestenini i riži. Ljudi (i drugi sisavci) ne mogu sami sintetizirati folatnu kiselinu.
Koja je uloga folatne kiseline?
Folatna kiselina važna je u mnogim metaboličkim procesima, sudjeluje u sintezi DNA i RNA te je nužna za diobu stanica, osobito u procesima diferencijacije i rasta stanica embrija. Posebno je važna kada tkiva i organi brzo rastu (trudnoća, djetinjstvo). Folatna kiselina, vitamini B6 i B12 utječu na razinu aminokiseline homocisteina u krvi. Povećane vrijednosti homocisteina povezane su s komplikacijama tijekom trudnoće, oštećenjima ploda, srčanim oboljenjima, depresijom i Alzheimerovom bolesti.
Folatna kiselina važna je za normalno funkcioniranje mozga te za mentalno i emocionalno zdravlje. Sprečava razdražljivost, umor, depresiju, dekoncentraciju i nesanicu.
Manjak folata remeti sintezu DNA, što koči diobu i sazrijevanje stanica koje tako postaju megaloblasti. Te promjene postoje u svim stanicama, ali su uočljivije na onima koje se brzo dijele (hematopoetičke stanice i epitelne stanice probavnog sustava), zbog čega nastaje megaloblastična anemija i poremećaj funkcije probavnog sustava.
Dokazana je uloga vitamina B12 s folatnom kiselinom u ublažavanju boli oštećenih živaca kod osoba s dijabetičkom neuropatijom te u ublažavanju periferne neuropatije.
Niska razina folatne kiseline u trudnoći povezana je s niskom tjelesnom težinom novorođenčadi i povećanim rizikom od oštećenja neuralne cijevi (spina bifida i anencefalija dva su najčešća oštećenja neuralne cijevi).
Hiperhomocisteinemija se povezuje s mnogobrojnim komplikacijama koje mogu nastati tijekom trudnoće, kao i s posljedicama povezanim s razvojem ploda.
Komplikacije tijekom trudnoće: preeklampsija, spontani pobačaj, intrauterini zastoj rasta, ablacija placente.
Posljedice na razvoj ploda: defekt neuralne cijevi, rascjep usne/nepca, srčane anomalije, anomalije urinarnog trakta.
Koji su uzroci nedostatka folatne kiseline?
- Nedovoljan unos hranom (malnutricija, loša prehrana), kronični alkoholizam jer alkohol ometa apsorpciju folatne kiseline uz lošu prehranu u alkoholičara.
- Dugotrajan stres ili infekcija (hemodijaliza).
- Poremećaj apsorpcije iz crijeva (bolesti tankog crijeva: Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, bolesti jetre, celijakija, sprue).
- Terapija lijekovima koji utječu na metabolizam folata ili zbog poremećene apsorpcije (fenitoin, primidon, barbiturati) ili zbog nedovoljnog iskorištavanja - antagonisti folatne kiseline (metotreksat, triamteren, trimetoprim).
- Povećana potreba (trudnoća, dojenje, dojenačka dob, povećani metabolizam).
- Povećano izlučivanje (peritonealna ili hemodijaliza). Psorijazu prati manjak folatne kiseline, jer su zbog ubrzane izmjene stanica kože povećane potrebe za tim vitaminom.
Folatna kiselina i kardiovaskularne bolesti
Istraživanja u Wolfson institutu preventivne medicine i medicinskoj školi Queen Mary pokazala su da se unosom suplemenata folne kiseline može smanjiti vjerojatnost srčanih bolesti i srčanoga udara. Naime, proučavajući prijašnje studije znanstvenici su zaključili da folatna kiselina smanjuje razinu aminokiseline homocisteina u krvi, što posljedično smanjuje mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti kao što su moždani udar, infarkt i ateroskleroza.
Homocistein potpomaže odlaganje LDL (lošeg) kolesterola na stijenke krvnih žila te može pridonijeti razvoju ateroskleroze. Osim toga, visoka razina homocisteina utječe i na veću tendenciju zgrušavanja krvi te tako povećava mogućnost stvaranja ugrušaka. Zbog svega, povišena razina homocisteina smatra se čimbenikom rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Kako je utvrđeno da folatna kiselina smanjuje koncentraciju homocisteina u krvi, došlo se do zaključka da uistinu zaštitno djeluje na srce, ali i na krvne žile jer sprječava stvaranje naslaga na njihovim stijenkama. Zato se upotreba folne kiseline smatra jednostavnim i jeftinim načinom djelomične prevencije kardiovaskularnih bolesti.
Izvor: Medline Plus