Autor: dr.sc. Nina Bašić Marković, dr.med., spec.obit.med.
Gastroezofagelna refluksna bolest (GERB) je stanje koje nastaje kada količina želučanog sadržaja nadmašuje njegovu fiziološku eliminaciju iz jednjaka i uzrokuje tegobe sa ili bez pridruženog oštećenja sluznice jednaka te uzrokuje zabrinjavajuće simptome. Simptomi se definiraju kao zabrinjavajući ukoliko remete bolesnikovo opće stanje i razlog su posjete liječniku. Prevalencija GERB-a u zapadnom svijetu iznosi 10-20%, a temelji se na procjeni pojavnosti žgaravice kao vodećeg simptoma. GERB je kronična bolest koja ometa kvalitetu svakodnevnog života bolesnika i smatra se da dvije trećine bolesnika ima smetnje uzrokovane GERB-om i 10 godina nakon postavljanja inicijalne dijagnoze. Dominanti simptomi jesu žgaravica i regurgitacija osobito nakon konzumacije obilnog i masnog obroka i visoko su specifični za GERB. Tipično, simptomi su karakterizirani osjećajem pečenja lokaliziranog u retrosternalnom području i obično su vezani uz položaj tijela, a ponekad su povezani s regurgitacijom i hipersalivacijom. Simptomi mogu popuštati nakon uzimanja antacida ili inhibitora protonske pumpe. Također mogu se javiti i alarmatni simptomi koji zahtjevaju hitnu dijagnostičku obradu ili hitno zbrinjavanje bolesnika, kao što su npr. disfagija, odinofagija, gubitak na tjelesnoj težini, krvarenje, anemija, bol u grudima i/ili abdomenu, gušenje. Ekstraezofagealna refluksna bolest predstavlja široki spektar pojavnosti različitih simptoma povezanih sa gornjim i donjim respiratornim sistemom kao što su kašalj, laringitis, astma, kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB), promuklost, sinusitis - postnazalni drip (kapajući) sindrom, upala srednjeg uha, rekurentna pneumonija i karcinom larinksa. Potvrđivanje povezanosti kašlja s gastroezofagealnim refluksom (GER-om) izazov je obzirom da pacijenti u 75% slučajeva nemaju karakteristične znakove refluksa kao što su žgaravica i regurgitacija. U ovim slučajevima pacijenti opisuju kašalj koji se pojavljuje tijekom dana, u uspravnom položaju, za vrijeme govora, kad ustaju iz kreveta ili za vrijeme objeda. U većine ovih pacijenata ezofagogastroduodenalna endoskopija (EFGD) je uredna, a 24 satni ezofagealni pH monitoring ima specifičnost testiranja od svega 63%. Stoga se preporuča emirijska terapija za dijagnostiku i liječenje ovih smetnji sa inhibitorima protonske pumpe (IPP) koja je uspješna u 79% slučajeva.
Larigofaringealni refluks (LPR) događa se kad želučani sadržaj prolazi kroz gornji jednjačni sfinkter i uzrokuje simptome kao što su promuklost, disfonija, bol u grlu, kašalj, ekcesivno pročišćavanje grla, obilni sluzavi iskašljaj i globus (osjećaj knedle ili zapelog zalogaja u grlu). Ovi simptomi su nespecifični i prisutni su i kod pacijenata s postnazalnim drip sindromom ili u slučaju izlaganja alergenima i iritansima kao što je duhanski dim. Uzorak pojavljivanja refluksa različit je od GER-a. LPR obično se događa danju u uspravnom položaju, za razliku od GER-a koji se javlja u horizontalnom položaju, noću ili tijekom sna, a ovi pacijenti često nemaju povećani indeks tjelesne mase.
Astma je u snažnoj korelaciji s refluksom te su to stanja koja induciraju jedna drugo. GER može inducirati astmu indirektno putem vagusa ili direktno mikroaspiracijskim mehanizmom. S druge strane, astma potiče refluks na nekoliko načina. Egzacerbacija astme rezultira negativnim intratorakalnim tlakom koji potiče refluks ili lijekovi koji se koriste u liječenju astme, kao što su teofilin, beta-agonisti i kortikosteroidi, mogu oslabiti donji jednjačni sfinkter. Kod astmatičara kojima se simptomi pogoršavaju poslije obroka ili kod onih koji nemaju poboljšanje na uobičajenu terapiju, treba pomisliti na GER. Pacijenti koji imaju žgaravicu i regurgitaciju prije pojave simptoma astme vrlo vjerojatno imaju astmu induciranu refluksom. Recentne preporuke u pacijenata s astmom su slične onima kao kod smetnji kašlja i laringitisa te se preporuča inicijalna empirijska terapija IPP-om 2 puta dnevno u trajanju 2-3 mjeseca.
Nekardijalna grudna bol je postprandijalna, traje satima, retrosternalna, bez širenja, popušta nakon uzimanja antacida i može uzrokovati smetnje spavanja. Poremećaji motiliteta jednjaka, kao što je difuzni spazam jednjaka, mogu uzrokovati nekardijalnu grudnu bol. Diferencijalna dijagnostika angine pektoris i nekardijalne grudne boli može biti teška jer GER i koronarna arterijska bolest mogu koegzistirati. Refluks može biti pogoršan tjelovježbom i uzrokovati nekardijalnu grudnu bol. Manje je poznato da, osim što GERB može biti okidač za atrijsku fibrilaciju, atrijska fibrilacija može odrediti učestalost GERB-a. Govori se o tome da uvećani i fibrilirajući lijevi atrij može komprimirati ili iritirati susjedni donji dio jednjaka.
Dentalna erozija označava gubitak zubne supstance uzrokovane kemijskim procesom bez prisustva bakterija. Ponavljajuća i prolongirana izloženost kiselini vodi ne samo do oštećenja cakline već i do pojačane osjetljivosti i moguće frakture zuba. Osim navedenog, stupanj oštećenja zuba uzrokovan GERB-om ovisan je i o kvaliteti i kvantiteti sline.
Istraživanja vezana uz pojavnost simptoma GERB-a tijekom noći kod pacijenata koji su imali djelomični terapijski odgovor na IPP pokazala su da je tijekom noći zastupljenija regurgitacija u odnosu na žgaravicu. Dokazano je da je GERB kod 46% ispitanika utjecao na kvalitetu sna te je u 41% uzrokovao buđenje i pokušaj smirivanja simptoma. Podizanje uzglavlja kreveta za 20 cm u svega 6 dana u 63% pacijenata smanjuje noćne tegobe GERB-a.
U diferencijalnoj dijagnostici refluksa koriste se sljedeći testovi: ezofagogastroduodenoskopija, laringoskopija i 24-satni pH monitoring. Inicijalna empirijska terapija inhibitorom protonske pumpe provodi se dvaput dnevno u trajanju od 1 do 2 mjeseca.