Dr. Giuseppe Crippa (bolnica Guglielmo da Saliceto, Piacenza, Italija) objavio je zanimljivo istraživanje u kojemu tvrdi da integriranje specifičnoga talijanskog sira Grana Padano u dijetu blago hipertenzivnih bolesnika, koji ne uzimaju blokatore renin-angiotenzinskog sustava, dovodi do sniženja srednjega krvnog tlaka u prosjeku za 7 - 8 mmHg u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Grana Padano posebna je vrsta polutvrdoga masnog sira koji sadržava visoku koncentraciju dvaju specifičnih tripeptida nastalih fermentacijom zbog proteinaza bakterije Lactobacillus helveticus, a koji imaju učinak poput ACE-inhibitora, što je već ranije dokazano u istraživanjima na životinjama i ljudima.
Doktor Crippa osobama s blago povišenim krvnim tlakom preporučuje konzumiranje navedenog sira umjesto neke druge vrste sira ili namirnica kako bi postigle još bolji antihipertenzivni učinak same dijetalne ishrane. Za pretpostaviti je, međutim, da u osoba koje već u terapiji uzimaju blokatore renin-angiotenzinskog sustava, konzumiranje navedenog sira vjerojatno ne bi dovelo do znatnog sniženja krvnog tlaka.
Ime sira, Grana Padano, dolazi od imenicegrana (zrno), koja se odnosi na izrazito zrnatu teksturu ovog sira, i pridjeva padano, koji se odnosi na dolinu Pianura Padana, gdje je proizveden. Nastao je prije gotovo 1000 godina, kada su cistercitski redovnici proizvodili sir kako bi sačuvali višak mlijeka. Sir može dugo stajati bez da se pokvari, nekada i do tri godine, iako je analizama dokazano da je koncentracija tripeptida najviša kad je sir srednje zreo (od devet do 12 mjeseci starosti).
U svojem istraživanju Crippa i suradnici integrirali su 30 g sira Grana Padano u dijetu 29 bolesnika s blago povišenim krvnim tlakom tijekom dva mjeseca pazeći da ne povise ukupni kalorijski unos. Za kontrolu je uzeto 16 bolesnika sličnih karakteristika. Mjerili su krvni tlak prije i nakon intervencije uporabom ambulantnoga krvnog tlaka, automatskoga ambulantnog krvnog tlaka, tlaka izmjerenog kod kuće i KMAT-a.
Konzumacija sira nije dovela do promjene indeksa tjelesne mase, ukupnoga i HDL kolesterola, triglicerida, glukoze u krvi, Na i K u krvi i u izlučenom urinu. Na kraju istraživanja bolesnici koji su svakodnevno jeli sir imali su prosječno sniženje sistoličkoga krvnog tlaka za 8 mmHg (p = 0,012) i dijastoličkoga krvnog tlaka za 7 mmHg (p = 0,021) u usporedbi s kontrolnim bolesnicima, neovisno o načinu mjerenja krvnog tlaka.
Navedeni učinak na sniženje krvnog tlaka može se usporediti s onime koji se vidi nakon primjene farmakološke terapije, a definitivno nadilazi dosadašnje poznate učinke restrikcije unosa soli na sniženje krvnog tlaka. Iako bi većina ljudi pomislila da sir sadržava visoku koncentraciju masnoća, ova specifična vrsta sira ima znatno manju koncentraciju soli od mnogih drugih namirnica koje se redovito upotrebljavaju. Količina od 30 g sira Grana Padano sadržava od 128 do 189 mg Na i 6 g masti (4 g zasićenih i 2 g nezasićenih).
Postoje i neke druge namirnice koje sadržavaju specifične tripeptide odgovorne za antihipertenzivni učinak, kao na primjer neki jogurti iz Švicarske i Nizozemske, ali njihova je koncentracija u tim namirnicama znatno niža nego u siru Grana Padano.
Možemo zaključiti da se unatoč određenim nedostacima, radi o zanimljivom istraživanju koje nam pokazuje važnost daljnjeg proučavanja povezanosti namirnica i kardiovaskularnih bolesti.
Tako primjerice postoji i nekoliko alpskih sireva iz područja Gstaada (Švicarska), Aoste (Italija) i Slovačke koji sadržavaju visoke koncentracije omega-3 alfa-linolenske kiseline te bi također mogli djelovati protektivno na kardiovaskularni sustav, što bi valjalo potvrditi daljnjim istraživanjima.
Sandro Brusich, dr. med.