U poslu, kao i u svakodnevnom životu, suočavamo se s problematikom donošenja odluka. Istraživanja pokazuju da u jednom danu u prosjeku donesemo 10.000 odluka, a 277 njih povezano je samo s hranom. Budući da nam je dostupan neograničen broj informacija, imamo veći izbor i detaljnije istražujemo svaku odluku, što dovodi do preopterećenosti, odnosno fenomena poznatog kao "umor od donošenja odluka" (decision fatigue). Taj se fenomen manifestira u smanjenoj kvaliteti donesenih odluka nakon dužeg perioda donošenja odluka.
Mnoga istraživanja podupiru ovaj fenomen pa su tako npr. suci pri donošenju odluka o puštanju zatvorenika na slobodu skloni donijeti takvu odluku ujutro ili kasnije tijekom dana samo ako su netom imali pauzu i objedovali. U suprotnom, zatvorenici nemaju nikakve šanse.
Nakon niza svakodnevnih odluka, dolazi do smanjenja snage volje za mnogo beznačajnije odluke, kao što su odabir odjeće, odabir mirisa koji nam se više sviđa i slično. Snagu volje možemo plastično promatrati kao mišiće u našem organizmu - i snaga volje može se umoriti od pretjerane upotrebe. Svaki put kad donesemo odluku, to je kao da smo napravili još jednu vježbu u teretani. Kao što su nam mišići umorni na kraju treninga, tako i naša snaga volje slabi što činimo više odluka. Tada, ako već ne donosimo loše odluke (kao što je kupovina stvari koje nam ne trebaju na kraju izleta u trgovački centar), često pribjegavamo prečacima kao što je sigurnije odlučivanje (tako suci zadržavaju zatvorenike u zatvoru) ili neodlučivanje uopće, već odgađanje (izbjegavanje odluka, decision avoidance). Također, ako smo suočeni sa složenijim odlukama gdje imamo veći broj izbora ili osobina (npr. izbor od 56 boja pločica za kuhinju), brže će doći do umora od donošenja odluka (već i tijekom prijepodneva).
Dodatno, istraživanja ukazuju na to da je i snazi volje potrebna energija koju mozak, kao i ostatak tijela, izvlači iz glukoze, jednostavnog šećera proizvedenog iz raznih vrsta hrane. Glukoza obnavlja snagu volje koja zatim poboljšava našu samokontrolu kao i kvalitetu naših odluka - npr. ispitanici koji su konzumirali šećer u nekom obliku, oduprli su se iracionalnim predrasudama pri donošenju odluka, a kada su trebali donijeti financijsku odluku, bili su skloniji odabiru bolje dugoročne strategije umjesto kratkoročne isplate. Naš mozak ne prestaje raditi kada nema glukoze, već prestaje raditi neke stvari i počinje druge pa tako bolje reagira na neposredne nagrade, a obraća manje pažnje na dugoročne planove.
Što više odluka moramo donijeti, više se umaramo, stoga nakon određenog vremenskog razdoblja donosimo loše odluke. Nije važno jesu li su to velike ili male odluke, sve se zbrajaju. Odabir što ćemo doručkovati, gdje ćemo ići na odmor, koga ćemo zaposliti, koliko ćemo potrošiti - sve to smanjuje snagu volje bez posebnog simptoma koji će nam sugerirati da nam je snaga volje niska. Možemo jedino primijetiti da sve doživljavamo mnogo intenzivnije, da nas više frustriraju neke stvari te da su nam porivi da jedemo, pijemo, trošimo i govorimo neprimjerene stvari snažniji.
Dobro donošenje odluka nije osobina ličnosti već stanje koje fluktuira. Istraživanja pokazuju da su ljudi s najboljom samokontrolom oni koji strukturiraju svoje živote tako da očuvaju snagu volje. Oni ne dogovaraju sastanak za sastankom, izbjegavaju iskušenja (kao švedske stolove) te stvaraju navike koje eliminiraju mentalni napor odabira. Čak ni najmudriji ljudi neće donijeti dobre odluke kada nisu odmorni i kada je njihova razina glukoze niska. Zato oni zaista mudri neće odlučivati o važnim stvarima za tvrtku u četiri sata popodne. A ako već moraju donositi važne odluke kasnije tijekom dana, znaju da to ne smiju činiti na prazan želudac.
Kako pobijediti "umor od donošenja odluka"?
Planirajte dnevne odluke večer prije: ne morate biti Mark Zuckerberg koji upravo zbog ovog razloga nosi uvijek istu (novu i čistu) sivu majicu, ali možete u 3 minute večer prije odlučiti što ćete sutra odjenuti, što ćete doručkovati i možete općenito stvoriti osnovne navike kako ne biste morali uvijek iznova odlučivati.
Najvažniju stvar napravite odmah ujutro: tako ćete povećati vjerojatnost da ćete donijeti najkvalitetniju moguću odluku.
Ako morate donijeti važnu odluku kasnije tijekom dana, tada prvo pojedite nešto: zapamtite da morate nahraniti svoj mozak kako biste pojačali svoju snagu volje.
Pojednostavite: svi imamo previše odluka koje nas čekaju tijekom dana. Ono što vam je zaista nevažno, eliminirajte. Ako donosite odluke o nevažnim stvarima, to izvlači dragocjenu energiju i snagu volje od onih stvari koje zaista jesu važne. Snaga volje područje je u kojem možete poboljšati svoj učinak smanjenjem broja unosa.
Prestanite odgađati: odgađanje značajno smanjuje kvalitetu naše odluke budući da smo pred kraj dana već umorni i teško ćemo biti zadovoljni odlukom koju smo donijeli. Možemo imati ovo na umu kada planiramo svoj dnevni kalendar - važne stvari ne bismo trebali odgađati.
Kod donošenja odluka potrebno je preuzeti odgovornost. Na nama je da se osnažimo i postanemo bolji u donošenju odluka kroz svijest o greškama u razmišljanju. A prije donošenja važnih odluka, obavezno pojedite nešto.
"Najbolji donositelji odluka su oni koji znaju kada ne smiju sami sebi vjerovati." Roy F. Baumeister
Jelena Tomac Grbac, dipl. psiholog. prof.