Kardiodijabetes
Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kardiodijabetes

3 min čitanja Objavljeno: 17.12.2019.

Autorica: izv. prof. dr. sc. Kristina Selthofer-Relatić, subspec. kardiolog

Zavod za bolesti srca i krvnih žila, Klinički bolnički centar Osijek

Katedra za internu medicinu, Medicinski fakultet Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer Osijek

 

Termin kardiodijabetes predstavlja istodobno postojanje šećerne bolesti tipa 2 (ŠBII) i značajne kardiovaskularne bolesti (KVB). Ključni patofiziološki mehanizmi kojima ŠBII utječe na razvoj KVB-a su ateroskleroza s vaskularnim lezijama i posljedičnim akutnim i kroničnim komplikacijama te srčano zatajivanje (SZ) (1). 

Pojavnost vaskularnih komplikacija uslijed ŠBII determinirana je ravnotežom molekularnih mehanizama ozljede i endogenim protektivnim faktorima, gdje inzulinska rezistencija sa svojim učincima u različitim tkivima predstavlja važniji rizični faktor od hiperglikemije u nastanku aterotrombotskih komplikacija. Pojednostavljeno, s jedne strane odlaganje lipida u intimu žile aktivira upalni i imunosni odgovor s hiperprodukcijom stanica oksidativnog stresa, a s druge endotelna disfunkcija uzrokovana inzulinskom rezistencijom dovodi do povećane produkcije adhezijskih molekula, hiperproliferacije glatkih mišićnih stanica i ekstracelularnog matriksa, pri čemu se formira aterosklerotski plak (2). Koronarna aterosklerotska bolest kod pacijenata sa ŠBII je složenija, obično zahvaća više koronarnih arterija, difuznog je i kalcificirajućeg tipa, s potrebom za revaskularizacijom ili kardiokirurškim zahvatom aortokoronarnim premoštenjem ili perkutanom koronarnom intervencijom, sukladno procjeni „kardijalnog“ tima (3). Klinički ishodi pacijenata s aterosklerotskom koronarnom bolesti i ŠBII loši su unatoč napretku u farmakološkom i intervencijskom liječenju. 

Posljednjih godina mreža koronarne mikrocirkulacije nalazi se u fokusu istraživača, s obzirom na to da je ključna u održanju ravnoteže metaboličkih regionalnih potreba miokarda i kontraktilnosti kardiomiocita, a ovisna je o endotelnoj funkciji, regulaciji tonusa glatkih mišićnih stanica, mikrovaskularnom spazmu posljedično simpatičkoj disfunkciji te remodelaciji mikrovaskulature. ŠBII je izravno povezana s koronarnom mikrovaskularnom disfunkcijom djelujući na svim razinama (4).

Ključne koegzistentne bolesti uz ŠBII koje dovode do SZ-a su koronarna bolest i hipertenzija. Prediktor za ŠBII lošiji je klinički status, povećana smrtnost zbog svih uzroka i kardiovaskularna smrtnost kod pacijenata sa SZ-om s očuvanom ejekcijskom frakcijom (HFpEF) i s reduciranom ejekcijskom frakcijom (HFrEF). Ključni uzrok HFrEF-a kod pacijenata sa ŠBII jest aterosklerotska koronarna bolest s posljedičnom ishemijskom kardiomiopatijom. Dijastolička disfunkcija lijeve klijetke prisutna je u 75 % bolesnika sa ŠBII, i to u ranoj fazi bolesti čak i kod dobro reguliranih osoba. Stupanj disregulacije bolesti izravno je povezan sa stupnjem dijastoličke disfunkcije. HFpEF se obično javlja kod hipertenzivnih osoba, češće kod žena, prevalencija raste sa životnom dobi te u oko polovice bolesnika sa ŠBII. Problem detekcije HFpEF-a predstavljaju relativno blagi simptomi u odnosu na HFrEF koji su izraženiji pri naporu. 

Smatra se da ŠBII može izravno dovoditi do promjene miokarda putem hiperinzulinemije, inzulinske rezistencije i intolerancije glukoze, dovodeći do odlaganja produkata glikozilacije, lipotoksičnosti i kardijalne steatoze, vaskularnog prorjeđivanja, alteracije kardiomiocita, neuroendokrine disregulacije, kontraktilne disfunkcije, fragmentacije mitohondrijske mreže, hipertrofije lijeve klijetke sa smanjenom rastezljivosti miokarda, dovodeći do razvoja dijabetičke kardiomiopatije, koja predstavlja istodobno postojanje kardiomiopatije i ŠBII u odsustvu drugih kardijalnih bolesti (5, 6).

Posljednjih godina objavljene su studije o protektivnim kardiovaskularnim učincima antidijabetika, GLP (glucagon like peptide)-1 receptor agonista i SGLT (sodium-glucose co-transporter)-2 inhibitora, što podsjeća na eru statina u liječenju dislipidemije u kardiovaskularnim bolestima. 

Današnji pristup liječenju bolesnika s KVB i ŠBII zahtjeva primjenu nefarmakoloških mjera liječenja, regulaciju tjelesne mase, farmakološko liječenje u postizanju ciljnih vrijednosti lipida, krvnog tlaka, glikemije, kao i primjenu specifične kardiološke terapije u sklopu svih drugih kardiovaskularnih morbiditeta. 

Prema trenutno važećim smjernicama za SZ nema specifičnog liječenja kod pacijenata sa SZ-om i ŠBII. Farmakološka terapija i indikacija za implantaciju kardijalnih uređaja kod pacijenata sa SZ-om jednako je učinkovita kod bolesnika sa i bez ŠBII (1, 5, 6). Trenutno je u fazi provođenja studija s novim antidijabeticima kod pacijenata sa SZ-om koji bi u perspektivi mogli mijenjati način liječenja bolesnika sa SZ-om.

 

Vezani proizvodi: 

Reference:

  1. Mancini GBJCheng AYConnelly KFitchett DGoldenberg RGoodman SLeiter LALonn EPaty BPoirier PStone JThompson DVerma SWoo VYale JF. CardioDiabetes: Core Competencies for Cardiovascular Clinicians ina Rapidly Evolvng Era of Type 2 Diabetes Management. Can J Cardiol. 2018;34(10):1350-1361. doi: 10.1016/j.cjca.2018.07.010. 
  2. Rask-Madsen CKing GL. Vascular complications of diabetes: mechanisms of injury and protective factors. Cell Metab. 2013;17(1):20-33. doi: 10.1016/j.cmet.2012.11.012.
  3. Naito RMiyauchi K. Coronary Artery Disease and Type 2 Diabetes Mellitus. Int Heart J. 2017 Aug 3;58(4):475-480. doi: 10.1536/ihj.17-191.
  4. Kibel A, Selthofer-Relatić K, Drenjančević I, Bačun T, Bošnjak I, Kibel D et al. Coronary microvascular dysfunction in diabetes mellitus. Int J Med Res. 2017;45(6):1901-1929.
  5. Maack CLehrke MBacks JHeinzel FRHulot JSMarx N et al. Heart failure and diabetes: metabolic alterations and therapeutic interventions: a state-of-the-artreview from the Translational Research Committee of the Heart Failure Association-EuropeanSociety of Cardiology. Eur Heart J. 2018;39(48):4243-4254. doi: 10.1093/eurheartj/ehy596.
  6. Seferović PMPetrie MCFilippatos GSAnker SDRosano GBauersachs J et al. Type 2 diabetes mellitus and heart failure: a position statement from the Heart FailureAssociation of the European Society of Cardiology. Eur J Heart Fail. 2018;20(5):853-872. doi: 10.1002/ejhf.1170. 

Ova stranica koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranice. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s korištenjem kolačića.

Više o zaštiti privatnosti i osobnih podataka možete pročitati ovdje

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.