Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Klimakterij, menopauza i postmenopauza

3 min čitanja Objavljeno: 11.2.2015.

Menopauza je posljednje fiziološko krvarenje iz maternice, a u prosjeku se javlja u 51. godini života. Dijagnoza se postavlja retrogradno, nakon što menstruacija izostane godinu dana. Prijevremena menopauza jest ona koja nastupi prije 40. godine, a prestanak menstruacije nakon 55. godine nazivamo kasna menopauza. Razdoblje nakon menopauze jest postmenopauza. U razvijenim zemljama žene prosječno žive 80 i više godina, a u Hrvatskoj oko 77 godina. Žene trećinu svojeg života prožive u postmenopauzi.

Perimenopauza je višegodišnje razdoblje oko menopauze u kojem dominiraju sve dugotrajnija razdoblja izostanka menstruacija, neuredna krvarenja i vazomotorne tegobe. Klimakterij je dugo i široko prihvaćen pojam za životno razdoblje žene u kojem se postupno gasi funkcija jajnika, sve do njezina potpuna prestanka. To je prijelazno razdoblje od fertilne dobi prema menopauzi i starosti. Granice mu je teško odrediti i one su individualne. Najčešće počinje nakon 44. ili 45. godine života žene i traje od pet do deset godina.

Tegobe u razdoblju perimenopauze

Osnovne tegobe u razdoblju perimenopauze rezultat su manjka estrogena, a dijele se na:

  1. Rane tegobe (akutne tegobe, simptomi)
    Neuredna krvarenja iz maternice, neuredan menstruacijski ciklus, anovulacije
    Vazomotorne tegobe – valovi vrućine, noćna znojenja, palpitacije, glavobolje
    Psihološke tegobe – razdražljivost, tjeskoba, emocionalna labilnost, zaboravljivost…
  2. Srednje simptome (pet godina nakon postmenopauze)
    Urogenitalne tegobe – atrofija genitalnih organa, bolni spolni odnosi
    Kožne tegobe – suha, tanka koža, suhe dlake, krhki nokti
  3. Kasne tegobe (nakon deset godina)
    Osteoporoza
    Kardiovaskularne bolesti

Vazomotorne tegobe

Najčešće tegobe koje se javljaju u razdoblju perimenopauze jesu vazomotorne tegobe. Napadaji vrućine (valunzi, fumade) najčešći su simptom menopauze. Obično počinju kao iznenadan osjećaj vrućine na koži koncentriran na lice i gornji dio prsnog koša koji brzo zahvaća cijelo tijelo. Osjećaj traje dvije do četiri minute i često je povezan s obilnim znojenjem i povremenim osjećajem lupanja srca (palpitacije), nakon čega često slijedi osjećaj hladnoće i drhtanje. Napadaji vrućine predstavljaju poremećaj sustava za regulaciju tjelesne temperature; javlja se neprimjereno širenje perifernih krvnih žila s povećanjem prokrvljenosti i znojenja. Stoga se tjelesna temperatura brzo gubi i smanjuje se ispod normale. Drhtanje se javlja kao normalan mehanizam kojim tijelo pokušava proizvesti energiju za uspostavu normalne tjelesne temperature.

Liječenje – estrogen je najučinkovitija terapija. Druge vrste terapije, za žene koje ne žele ili ne smiju uzimati estrogene, uključuju inhibitore preuzimanja serotonina, klonidin, progestine.

Biljni lijekovi i dodaci prehrani (izoflavoni iz crvene djeteline ili soje, ekstrakt cimicifuge…) također mogu biti od pomoći u smanjenju dijela tegoba perimenopauze, osobito u slučajevima kada je kontraindicirano uzimanje hormona. O njihovu uzimanju dobro je savjetovati se s liječnikom ili farmaceutom.

Poremećaj spavanja i depresija – nezgodna nuspojava napadaja vrućine jest buđenje po noći i remećenje normalnog sna. S obzirom na to da se u nekih žena napadaji vrućine javljaju jednom u sat vremena, poremećaj sna očito je znatan. Dugotrajan poremećaj sna može prouzročiti umor, razdražljivost, depresiju, poremećaje koncentracije i druge emocionalne i psihološke simptome koji se obično pripisuju menopauzi.

Zdravstveni rizici za žene u menopauzi

Neki od zdravstvenih rizika vrlo su ozbiljni i mogu u krajnjem slučaju završiti smrću (srčani ili moždani udar), dok drugi mogu dovesti do stanja čije je liječenje vrlo skupo (prijelomi osteoporotičnih kostiju).

Prema važnosti i učestalosti zdravstvenih rizika, spomenut ćemo:

  • srčane bolesti (infarkt, začepljenje koronarnih krvnih žila) – 45 %
  • moždani udar – 20 %
  • prijelomi osteoporotičnih kostiju – od 40 do 50 %
  • Alzheimerova bolest – 8 %
  • rak dojke – 10 %
  • rak endometrija (središnjeg sloja maternice) – od 2 do 3 %
  • rak debelog crijeva – 6 %.

Važno je istaknuti da se velik dio njih može spriječiti ili odgoditi urednim životom i primjenom pripravaka za hormonsko nadomjesno liječenje.

Kako bi kvaliteta života i u “trećoj životnoj dobi” bila odgovarajuća, tijekom cijelog je života potrebno raditi na sebi; drugim riječima, potrebno je zdravo živjeti. To znači:

  • zdravo se hraniti (konzumirati namirnice iz tzv. mediteranske kuhinje, a izbjegavati teška, začinjena i masna jela)
  • ne pušiti i ne konzumirati alkohol (čaša vina se tolerira, čak se čaša crnog vina dnevno i preporučuje)
  • baviti se prikladnim tjelesnim aktivnostima (dvaput na tjedan kontinuirano prakticirati neki sport, koji bi trebao biti stil života)
  • čitati, baviti se enigmatikom i slično (“vježbati” mozak, tzv. intelektualno vježbanje).

Dr. sc. Alemka Brnčić, spec. ginekolog

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.