Menopauza je posljednje fiziološko krvarenje iz maternice, a u prosjeku se javlja u 51. godini života. Dijagnoza se postavlja retrogradno, nakon što menstruacija izostane godinu dana. Prijevremena menopauza jest ona koja nastupi prije 40. godine, a prestanak menstruacije nakon 55. godine nazivamo kasna menopauza. Razdoblje nakon menopauze jest postmenopauza. U razvijenim zemljama žene prosječno žive 80 i više godina, a u Hrvatskoj oko 77 godina. Žene trećinu svojeg života prožive u postmenopauzi.
Perimenopauza je višegodišnje razdoblje oko menopauze u kojem dominiraju sve dugotrajnija razdoblja izostanka menstruacija, neuredna krvarenja i vazomotorne tegobe. Klimakterij je dugo i široko prihvaćen pojam za životno razdoblje žene u kojem se postupno gasi funkcija jajnika, sve do njezina potpuna prestanka. To je prijelazno razdoblje od fertilne dobi prema menopauzi i starosti. Granice mu je teško odrediti i one su individualne. Najčešće počinje nakon 44. ili 45. godine života žene i traje od pet do deset godina.
Tegobe u razdoblju perimenopauze
Osnovne tegobe u razdoblju perimenopauze rezultat su manjka estrogena, a dijele se na:
- Rane tegobe (akutne tegobe, simptomi)
Neuredna krvarenja iz maternice, neuredan menstruacijski ciklus, anovulacije
Vazomotorne tegobe - valovi vrućine, noćna znojenja, palpitacije, glavobolje
Psihološke tegobe - razdražljivost, tjeskoba, emocionalna labilnost, zaboravljivost… - Srednje simptome (pet godina nakon postmenopauze)
Urogenitalne tegobe - atrofija genitalnih organa, bolni spolni odnosi
Kožne tegobe - suha, tanka koža, suhe dlake, krhki nokti - Kasne tegobe (nakon deset godina)
Osteoporoza
Kardiovaskularne bolesti
Vazomotorne tegobe
Najčešće tegobe koje se javljaju u razdoblju perimenopauze jesu vazomotorne tegobe. Napadaji vrućine (valunzi, fumade) najčešći su simptom menopauze. Obično počinju kao iznenadan osjećaj vrućine na koži koncentriran na lice i gornji dio prsnog koša koji brzo zahvaća cijelo tijelo. Osjećaj traje dvije do četiri minute i često je povezan s obilnim znojenjem i povremenim osjećajem lupanja srca (palpitacije), nakon čega često slijedi osjećaj hladnoće i drhtanje. Napadaji vrućine predstavljaju poremećaj sustava za regulaciju tjelesne temperature; javlja se neprimjereno širenje perifernih krvnih žila s povećanjem prokrvljenosti i znojenja. Stoga se tjelesna temperatura brzo gubi i smanjuje se ispod normale. Drhtanje se javlja kao normalan mehanizam kojim tijelo pokušava proizvesti energiju za uspostavu normalne tjelesne temperature.
Liječenje - estrogen je najučinkovitija terapija. Druge vrste terapije, za žene koje ne žele ili ne smiju uzimati estrogene, uključuju inhibitore preuzimanja serotonina, klonidin, progestine.
Biljni lijekovi i dodaci prehrani (izoflavoni iz crvene djeteline ili soje, ekstrakt cimicifuge…) također mogu biti od pomoći u smanjenju dijela tegoba perimenopauze, osobito u slučajevima kada je kontraindicirano uzimanje hormona. O njihovu uzimanju dobro je savjetovati se s liječnikom ili farmaceutom.
Poremećaj spavanja i depresija - nezgodna nuspojava napadaja vrućine jest buđenje po noći i remećenje normalnog sna. S obzirom na to da se u nekih žena napadaji vrućine javljaju jednom u sat vremena, poremećaj sna očito je znatan. Dugotrajan poremećaj sna može prouzročiti umor, razdražljivost, depresiju, poremećaje koncentracije i druge emocionalne i psihološke simptome koji se obično pripisuju menopauzi.
Zdravstveni rizici za žene u menopauzi
Neki od zdravstvenih rizika vrlo su ozbiljni i mogu u krajnjem slučaju završiti smrću (srčani ili moždani udar), dok drugi mogu dovesti do stanja čije je liječenje vrlo skupo (prijelomi osteoporotičnih kostiju).
Prema važnosti i učestalosti zdravstvenih rizika, spomenut ćemo:
- srčane bolesti (infarkt, začepljenje koronarnih krvnih žila) - 45 %
- moždani udar - 20 %
- prijelomi osteoporotičnih kostiju - od 40 do 50 %
- Alzheimerova bolest - 8 %
- rak dojke - 10 %
- rak endometrija (središnjeg sloja maternice) - od 2 do 3 %
- rak debelog crijeva - 6 %.
Važno je istaknuti da se velik dio njih može spriječiti ili odgoditi urednim životom i primjenom pripravaka za hormonsko nadomjesno liječenje.
Kako bi kvaliteta života i u "trećoj životnoj dobi" bila odgovarajuća, tijekom cijelog je života potrebno raditi na sebi; drugim riječima, potrebno je zdravo živjeti. To znači:
- zdravo se hraniti (konzumirati namirnice iz tzv. mediteranske kuhinje, a izbjegavati teška, začinjena i masna jela)
- ne pušiti i ne konzumirati alkohol (čaša vina se tolerira, čak se čaša crnog vina dnevno i preporučuje)
- baviti se prikladnim tjelesnim aktivnostima (dvaput na tjedan kontinuirano prakticirati neki sport, koji bi trebao biti stil života)
- čitati, baviti se enigmatikom i slično ("vježbati" mozak, tzv. intelektualno vježbanje).
Dr. sc. Alemka Brnčić, spec. ginekolog