Autorica: Mateja Bainac, mag. pharm.
ZU Ljekarna Sokač-Osmak
Koronavirusi su grupa široko rasprostranjenih virusa RNK koji uzrokuju bolesti dišnog sustava. U lakšim slučajevima manifestiraju se simptomi nalik prehladi, koji uz temperaturu obuhvaćaju gornji dišni sustav. U težim oblicima (SARS ili MERS) zahvaćen je donji dio dišnog sustava, što može dovesti do teških upala pluća i značajnijeg broja smrtnih ishoda.
Krajem 2019. godine u Kini je započela epidemija novog tipa koronavirusa – SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus-2), genetski usko povezanog s virusom SARS-a. Bolest COVID-19 (Coronavirus disease 2019) kroz nekoliko je mjeseci dostigla globalne razmjere i proglašena je pandemija, što je uvelike utjecalo ne samo na zdravstveni sustav, već i na društvene i ekonomske aspekte svakodnevice ljudi diljem svijeta.
Iako je u široj populaciji zbog sličnosti simptoma koronavirus doživljen kao "bolest slična gripi”, važno je znati kako se ova dva virusa razlikuju već po molekularnoj strukturi. Virus SARS-CoV-2 je molekula RNK pozitivnog smisla, dok je virus gripe molekula RNK negativnog smisla, što utječe na životni ciklus virusa te ponašanje unutar stanice domaćina.
Simptomi virusa COVID-19 uglavnom su blagi i mogu se razviti unutar 2 do 14 dana nakon izloženosti virusu: povišena tjelesna temperatura, suhi kašalj, otežano disanje, slabost, bolovi u mišićima i umor. Simptom koji ukazuje na bolest uzrokovanu koronavirusom jest kratkoća daha koja nije uobičajena pojava kod gripe i prehlade. Komplikacije poput teške upale pluća, akutnog respiratornog sindroma, otkazivanja bubrega i sepse mogu dovesti do smrtnog ishoda. Starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (hipertenzija, srčane bolesti, dijabetes, bolesti dišnih puteva, maligne bolesti) imaju veći rizik od razvoja teže kliničke slike, dok je bolest u djece i mladih relativno rijetka i blaga.
Izazov s kojim se susreću svi zdravstveni djelatnici, a posebice ljekarnici, jest adekvatna zaštita pacijenata i djelatnika od potencijalne infekcije i širenja virusa. Od iznimne su važnosti nefarmakološke mjere: često i temeljito pranje i dezinfekcija ruku (minimalno 70 %-tnim alkoholom), nošenje zaštitnih rukavica, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta, održavanje minimalnog međusobnog razmaka od 1 metra te izbjegavanje rukovanja i javnih okupljanja. Ako smo bolesni, trebalo bi kihati i kašljati u maramicu ili lakat (ne u dlanove) te nositi zaštitnu masku. Potrebno je redovito čistiti i dezinficirati površine koje se često dodiruju, kao što su kvake na vratima, tipkovnice, POS uređaji, mobiteli i drugo.
Bitna stavka u obrani organizma od virusa je dovoljno vlažna mukoza dišnih puteva, čija sluz učinkovito uklanja viruse i bakterije iz dišnog sustava. Osim adekvatne vlažnosti zraka i unosa dovoljnih količina tekućine, pacijentima svakako možemo preporučiti i redovito ispiranje nosa kao izvrstan način higijene i prevencije bolesti. Pritom treba uzeti u obzir izrazitu prednost morske vode nad klasičnom fiziološkom otopinom. Ljekovita svojstva morske vode leže u njezinom bogatom sastavu minerala (natrij, magnezij, kalcij, klor, sulfati, bikarbonati, bakar i dr.). Morska voda djeluje antiseptički (antibakterijski i antivirusno), stimulira lokalnu cirkulaciju, regenerira atrofičnu sluznicu i podržava normalni fiziološki status sluznice. Ako je nos začepljen, preporučuju se lokalni dekongestivi (5 – 7 dana primjene) s dodatkom hijaluronske kiseline (održava vlažnost sluznice, pomaže zacjeljivanje) ili dekspantenola (štiti epitel, potiče zacjeljivanje).
Jednako je važno poticati pacijente na jačanje imuniteta. Uz uobičajene biljne i vitaminske dodatke prehrani, česti je izbor neki od "glukana”. Dok su beta-glukani vrlo popularni imunomodulatori, istraživanja upućuju na prednost alfa-glukana u aktivaciji imunosnog sustava. Alfa-glukani imaju izravni imunološki potencijal i vrlo brzo pokreću imunosni sustav (što je u slučaju koronavirusa izrazito značajno), lakše se apsorbiraju te je potrebno kraće razdoblje primjene (6 – 8 tjedana).
Ljekarnički savjeti i odgovorno ponašanje ne služe samo edukaciji pacijenata nego mogu i značajno utjecati na tijek i ishod pandemije.
