Autorica: Ivanka Klarić-Jakšić, mag. pharm.
Ljekarna Talan
Jedan od češćih problema s kojim pacijenti dolaze u ljekarnu su problemi s očima kao što su simptomi poput svrbeža ili crvenila, pretjeranog suzenja ili suhoće oka. To pred ljekarnika stavlja svakodnevni izazov: kako prepoznati problem te na temelju dobivenih informacija u razgovoru s pacijentom ponuditi adekvatno rješenje i odlučiti može li se pristupiti samoliječenju nekim od pripravaka dostupnih bez recepta u ljekarni ili problem zahtijeva pregled i obradu liječnika.
Najčešći problem s kojim pacijenti dolaze jest suhoća oka čiji su simptomi osjećaj žarenja, grebanja ili osjećaj stranog tijela u oku, a mogu se pojaviti i drugi simptomi koji uključuju peckanje i suvišno suzenje, bol i crvenilo u oku. Osobe sa suhim očima mogu osjećati kao da su im kapci teški i mogu imati i zamagljen vid jer suze na površini oka igraju važnu ulogu u fokusiranju svjetla, stoga i u oštrini vida.
Razlikujemo hiposekrecijsko suho oko koje najčešće nastaje zbog smanjenog lučenja vodenog sloja suznog filma, uglavnom se javlja kod starijih osoba, najčešći simptomi su osjećaj suhoće očiju, pijeska, žarenja te su izraženiji navečer.
Hiperevaporativno suho oko nastaje zbog neodgovarajuće funkcije masnog sloja suznog filma. Češće se javlja kod mlađih osoba, simptomi su suzenje, mutniji vid nakon duljeg rada za računalom ili čitanja, a izraženiji su ujutro i na vjetru.
Suzni film sastoji se od vodenog dijela koji luči suzna žlijezda, masnog dijela koji luče Meibomove žlijezde u vjeđama i sluznog dijela koji luče vrčaste stanice u spojnici oka. Svakim treptajem oka suze prelaze preko rožnice, njeguju njezine stanice i osiguravaju sloj tekuće zaštite od okoline, a napuštaju oko kroz nos sustavom odvodnih kanala koji se nalaze u unutarnjim kutovima očiju, neposredno pored nosa. Suho oko može se pojaviti kada se smanji proizvodnja bazalnih suza, poveća isparavanje suza ili sastav suza postane neuravnotežen. Suhoća oka može nastati kao posljedica dijagnostičkih ili kirurških zahvata na oku, preopterećenja oka svakodnevnim, dugotrajnim gledanjem u ekrane digitalnih uređaja zbog nedovoljnog treptanja, mehaničkih iritacija površine oka uzrokovanih nošenjem leća ili vanjskim faktorima (sunce, vjetar, klorirana voda), liječenjem lijekovima kao što su antihistaminici, dekongestivi, antidepresivi, kontracepcijske pilule, hormonska zamjenska terapija za ublažavanje simptoma menopauze, lijekovi za anksioznost, Parkinsonovu bolest i visoki krvni tlak te antiglaukomska terapija.
Još jedan problem koji svakodnevno susrećemo u ljekarni jest lokalna antiglaukomska terapija, gdje se kod jednog dijela pacijenata mogu razviti nuspojave kao što su iritacija oka ili vjeđa, alergija na djelatne komponente i pojačana suhoća oka. Najčešći je uzročnik problema konzervans benzalkonij klorid koji je prisutan u velikom broju preparata, koji čak i pri niskim koncentracijama narušava stabilnost lipidnog sloja suznog filma, što najčešće uzrokuje sindrom suhog oka. Još je teža situacija ako pacijent već ima više ili manje narušen suzni film, jer u praksi to znači da ima subjektivni osjećaj pečenja koji se javlja nakon ukapavanja antiglaukomskih kapi, stoga zbog navedenih problema pacijenti prekidaju terapiju ili je neredovito koriste. Jedno od mogućih rješenja jest korištenje umjetnih suza bez konzervansa 5 minuta prije kod pacijenata koji imaju dijagnozu suhog oka, čime se oko ovlaži i time se donekle smanji nelagoda, a kod pacijenata koji nemaju suho oko korištenje umjetnih suza bez konzervansa 5 – 10 minuta nakon antiglaukomske terapije stabilizirat će suzni film i smanjiti štetan utjecaj konzervansa na oko. Tako možemo utjecati na suradljivost pacijenta, a time i na uspješnost terapije.
Uz već poznate uzroke suhog oka, javlja se i novi faktor rizika, takozvani MADE (mask-associated dry eye), odnosno sindrom suhog oka povezan s nošenjem maski. Naime, uslijed uvođenja antipandemijskih mjera uočen je porast iritacija i suhoće očiju kod ljudi koji redovito nose zaštitne maske, što je pokazala studija objavljena u stručnom časopisu Ophthalmology and Therapy*. Dok ljudi po nekoliko sati nose zaštitnu masku te ako ona nije dobro pričvršćena za nos, zrak koji izdišu odlazi izravno u oči. Taj zrak ubrzava evaporaciju suznog filma s površine oka, što dugoročno može izazvati suhoću i iritaciju oka. A kako suzni film predstavlja barijeru za ulaz patogena u oko, ubrzana evaporacija može oslabiti njegovu zaštitnu ulogu i oko učiniti podložnijim infekcijama.
Zbog aerosolnog načina širenja virus COVID-19 može dospjeti i na površinu oka, a budući da su suzni kanali povezani sa sinusnim šupljinama, to može biti jedan od mogućih ulaznih puteva virusa u organizam. Nenošenje maski sigurno nije opcija i ova pojava ne bi trebala biti razlog za nenošenje maski. Rješenje za tu situaciju naravno prvenstveno je kvalitetna maska, ispravno pričvršćena na nos, a potom češće korištenje umjetnih suza.
Izvor:
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24982680/
Ophthalmology and Therapy
