Autor: Branimir Šincek, mag. pharm.,
ZU Ljekarne Vaše zdravlje
Iz svakodnevne ljekarničke prakse vidimo da je trend potrošnje lokalnih nazalnih dekongestiva u konstantnom porastu iz godine u godinu. Naši pacijenti najčešće posežu za samoliječenjem sa svrhom olakšavanja simptoma kongestije i rinoreje. Da bismo osigurali učinkovito, sigurno i racionalno liječenje vrlo je važna uloga ljekarnika u savjetovanju pacijenata o pravilnom odabiru i upotrebi nazalnih dekongestiva. Nazalna kongestija najčešće je uzrokovana alergijskim (četvrtina svjetske populacije) te nealergijskim (virusnim, bakterijskim, vazomotornim) rinitisom i značajno smanjuje kvalitetu života. Karakterizirna je vazodilatacijom i istjecanjem unutarstanične tekućine u intersticij što za posljedicu ima nastanak edema sluznice, poremećaj rada mukocilijarnog aparata te u konačnici povećanje otpora protoku zraka i otežano disanje kroz nos.
Pristup liječenju nazalne kongestije treba obuhvatiti razgovor s pacijentom i procjenu intenziteta simptoma. Liječenje bi trebalo započeti s primjenom nefarmakoloških mjera i kao što je ispiranje nosne sluznice hipertoničnom fiziološkom otopinom, nakon čega bi slijedila primjena nazalnih dekongestiva uz naglasak na pravilnu tehniku primjene pojedinih farmaceutskih oblika. Za razliku od izotonične otopine (0,9% NaCl) koja samo čisti i vlaži sluznicu nosa, hipertonične otopine imaju i dekongestivni učinak.
Djelotvornost hipertoničnih otopina u usporedbi s izotoničnim dokazana je u brojnim kliničkim studijama kod svih populacija bolesnika i u brojnim stanjima kao što su alergijski rinitis, rinosinusitis i dr. Dekongestivni učinak posljedica je djelovanja hipertoničnih otopina na smanjenje količine medijatora upale i endema sluznice te povećanja mukocilijarne aktivnosti. Danas se dosta hipertoničnih otopina proizvode iz morske vode pa se posebna pažnja u proizvodnji pridaje i uklanjanju mikroplastike koja je nažalost sve više prisutna u morima.
Od lijekova, u bezreceptnom režimu izdavanja, najčešće se koriste lijekovi s direktnim agonističkim učinkom na simpatomimetičke alfa-andrenergične receptore u arteriolama sluznice nosa kao što su: oksimetazolin, ksilometazolin i nafazolin, a dolaze u obliku kapi i sprejeva za nos. Vazokonstrikcija posredovana simpatomimeticima dovodi do željenog smanjenja protoka krvi u nosnoj sluznici čime se smanjuju simptomi kongestije. Ono što je vrlo važno naglasiti pacijentu je učestalost i dužina primjene pojedinih simpatomimetika (5-7 dana) kako bi se izbjegao rebound effekt, a time i zlouporaba nazalnih dekongestiva što, nažalost, nerijetko viđamo u svakodnevnoj praksi.
LITERATURA:
- Barnes PJ. Pulmonary Pharmacology. U: Goodman and Gilman`s The Pharmacological Basis of Therapeutics. Brunton LL, Hilal-Dandan R, Knollmann BC, urednici, New York, McGraw-Hill, 2018, str. 727-749.
- Dokuyucu R, Gokce H, Sahan M, Sefil F, Tas ZA, Tutuk O, Ozturk A,Tumer C, Cevik C. Systemic side effects of locally used oxymetazoline. Int J Clin Exp Med, 2015, 8(2), 2674–2678.
- Graf P, Eccles R, Chen S. Efficacy and safety of intranasal xylometazoline and ipratropium in patients with common cold. Informa UK Ltd, 2009, str. 889.
- Meltzer E, Caballero F, Fromer L, Krouse J, Scadding G. Treatment of congestion in upper respiratory diseases. Int J Gen Med, 2010, 3, 69-91.
- Naclerio R, Bachert C, Baraniuk J. Pathophysiology of nasal congestion. Int J Genl Med, 2010, 3, 47-54.
- Passàli D, Salerni L, Passàli GC, Passàli FM, Bellussi L. Nasal decongestants in the treatment of chronic nasal obstruction: efficacy and safety of use. Expert Opin Drug Saf, 2006, 5(6), 783-790.
- Stewart M, Ferguson BJ, Fromer L. Epidemiology and burden of nasal congestion. Int J Gen Med, 2010, 3, 37-45.
- Sažetak opisa svojstava lijeka - Nazol, 2020., http://www.halmed.hr, pristupljeno 22.11.2019.
- Sažetak opisa svojstava lijeka – Meralys HA, 2020., http://www.halmed.hr, pristupljeno 22.11.2019.
- Aqua Maris proizvodi, https://aqua-maris.hr/, pristupljeno 22.1.2023.
