Autorica: Mr. sc. Inge Bošković Dragičević, dr. med., spec. oftalmolog,
DZ PGŽ, Rijeka
Većina vas koji ste se ikad liječili zbog povišenog krvnog tlaka ili srčanih tegoba, bili ste upućeni na pregled okulistu. Jeste li znali zašto? Kakve veze ima povišeni krvni tlak s očima?
Kad netko boluje od povišenog krvnog tlaka ili nepravilnog rada srca, ili mu je krvožilni sustav na bilo koji način ugrožen, treba ustanoviti u kakvom su stanju njegove krvne žile. Najlakše ih je vidjeti kroz zjenicu oka! To je jedini „prozor” kroz koji ih se u ljudskom tijelu može odmah vidjeti „u živo”. Dovoljno je posvijetliti specijalnom lampicom koja se zove oftalmoskop.
Njime se mogu uočiti promjene na očnoj pozadini, tzv. fundusu oka. Okulist će svojim iskustvom u korištenju ovog instrumenta i stručnim poznavanjem najfinijih promjena na krvnim žilama očne pozadine dati dragocjene podatke važne za liječenje krvožilnih promjena.
Što se to može vidjeti na očnoj pozadini – fundusu?
Zvuči nevjerojatno, ali pogledom kroz zjenicu može se zaključiti je li osoba čiji fundus gledamo oftalmoskopom mlada ili stara, mršava ili debela, je li živjela „zdravo” ili je cijeli svoj vijek bila pod nekakvim stresom… Sve se to dade naslutiti po izgledu njezinih krvnih žila na pozadini oka. Iste promjene našle bi se i na svim drugim krvnim žilama u tijelu. Dakle, kakve su žile u oku, takve su u mozgu, srcu, bubrezima, svugdje.
U mladih, zdravih ljudi cijela je očna pozadina narančasto-crvene boje, punokrvna, svjetlucava, jedra, naprosto „puca od zdravlja”.
Mlade su krvne žile elastične; arterije svjetlocrvene boje od kisika koji sadrži njihova krv, a vene tamno crvene od sakupljenog ugljičnog dioksida koji treba eliminirati. Bez imalo napinjanja mlade, podatne arterije vijugaju preko očne pozadine i premošćuju vene koje vijugaju pod njima. Upravo elastičnost omogućava arterijama da „prejašu” venu bez da je pri tom imalo pritisnu. Krv cirkulira bez napora.
U starih ljudi boja postaje narančasto-žućkasta, bez sjaja, a nađu se i nakupine otpadnih tvari koje krvne žile više nisu u stanju otplahnuti. Nekada se zateknu i bljedožućkasta područja u koja krv više uopće ne pristiže. Starenjem arterije postaju krute. Njihove stijenke iznutra bivaju obložene masnim naslagama. O količini masti unutar arterije ovisi i njezina boja. Od svjetlocrvene mlade arterije, boja se starenjem mijenja u narančasto-žućkastu, bakrenu, pa sve do srebrnastog sjaja. To je krajnji stadij ateroskleroze. Krv se u arterijama usporava. Svi organi tada „gladuju”. Često se protok potpuno zaustavi na mjestima velikog suženja. Krvi ima ispred i iza suženja. Tada arterija na očnoj pozadini izgleda poput nanizanih vagončića ili kobasica u lancu. Krute arterije vremenom se ispruže, postaju manje podatne, a svaka vena na mjestu gdje arterija preko nje prelazi pati uslijed pritiskanja (Gunnov znak). Zaustavlja se protok krvi ispod mjesta premošćenja, što konačno može rezultirati pojavom tromboze u samoj veni.
Nekad se na očnoj pozadini vide mjesta „curenja” iz krvnih žila, čija je stijenka već toliko napaćena da ne može izdržati pritisak krvi u njoj. To je zvono za uzbunu. Ako iz žila curi u oku, isto se može događati npr. u mozgu samo s daleko težim posljedicama po zdravlje i po život.
Kad okulist sve to vidi i opiše u svom nalazu, liječnik, koji je pacijenta uputio na ovaj pregled, može se orijentirati o stanju krvnih žila i tome prilagoditi svoju terapiju. Povremeno će opet poslati pacijenta na pregled očne pozadine kako bi dobio povratnu informaciju o uspješnosti svojeg liječenja. Stanje fundusa na kontrolnom pregledu, ukoliko je liječenje krvnog tlaka, srca i krvnih žila uspješno, ne bi se smjelo mijenjati na lošije.
Eto kako okulist u bolestima krvožilnog sustava korisno služi kao konzultant drugim liječnicima specijalistima, poglavito internistima kardiolozima.
„Krvavo” oko
To se najčešće desi ujutro. Nakon buđenja, kad se pogledamo u ogledalo, zaprepastimo se ugledavši „krvavo oko”. Čudno, ništa ne boli, vid je kao i inače, a oko „krvavo”. Stvar se komplicira kad izađemo, jer nas tada svi u čudu pitaju što se desilo. Prestrašeni, pohitamo okulistu.
Okulist najprije zapita pacijenta ima li povišen krvni tlak. On se obično začudi tom pitanju. Često ni ne zna da mu je povišen. Kakve veze ima krvni tlak, došao je „samo” zbog oka. Okulist mu tada objasni da se uopće ne radi o bolesti oka. Ono je samo „žrtva” naglog skoka krvnog tlaka, a podljev je nastao jer kapilare na vanjskom dijelu oka nisu izdržale naglu navalu krvi. Stručno to se zove hiposfagma i može nastati iz bilo kojeg razloga koji je izazvao pucanje kapilara (npr. udarac u oko, fizičko napinjanje, trljanje suhog oka pred računalom ili nesvjesno u snu i sl.). Treba li je liječiti? Ne, jer proći će kad se krv povuče kao i svaka druga modrica na tijelu.
Kapi za oči koje pacijenti često sami kupe u ljekarni trebale bi podmazati površinu oka kako kapak ne bi dodatno strugao po nabubrelom podljevu i tjerao nas na daljnje trljanje oka.
Ja obično savjetujem kontrolu krvnog tlaka, kapanje sluzavih umjetnih suza bez konzervansa i nošenje tamnih naočala da se izbjegne znatiželja drugih osoba dok podljev ne izblijedi.
Okulist će, iz predostrožnosti, provjeriti je li i u dubini oka došlo do pucanja kapilara i izlijevanja krvi. To bi bilo puno opasnije. Pomoću oftalmoskopa vidjet će ima li mutnina koje „plivaju” (kapljice krvi) i podljeva na očnoj pozadini. Tad bi i vid bio zamućen. Srećom, to se rjeđe dešava.
Podljev na oku možemo shvatiti kao jedno korisno upozorenje da se ozbiljnije pozabavimo krvnim tlakom koji, u toj fazi, nije izazvao ozbiljnija oštećenja, ali je potencijalna tempirana bomba za koju nikad ne znamo kad će se aktivirati.