Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Palijativna skrb – prva godina rada mobilnog palijativnog tima Doma zdravlja Zagreb – Zapad

2 min čitanja Objavljeno: 18.5.2017.

Autorica: Ivančica Peček, dr.med.spec.obiteljske med.

U travnju 2016. počeo je s radom mobilni palijativni tim Doma zdravlja Zagreb – Zapad (DZZ Zapad) koji ovih dana navršava prvu godinu rada. To je drugi mobilni palijativni tim na području grada Zagreba, u Domu zdravlja Centar jedan tim radi već nekoliko godina. U Istri mobilni palijativni timovi rade uspješno već cijelo desetljeće, a u drugim dijelovima Hrvatske palijativni timovi uspješno rade već godinama, npr. u Vukovaru, Požegi, Pakracu, a Rijeka ima i hospicij.

U Zagrebu rade tek dva, je li to dovoljno za gotovo milijunski grad?

Članovi mobilnog palijativnog tima DZZ-a Zapad jesu doktor medicine specijalist hitne medicine s magisterijem iz palijativne skrbi, prvostupnica sestrinstva s edukacijom iz palijativne skrbi, psiholog, volonter, a surađuju i sa socijalnom radnicom iz Centra za socijalnu skrb. Budući da su liječnici obiteljske medicine (LOM) oni koji liječe bolesnike od neizlječivih bolesti u svim fazama tih bolesti, od postavljenja dijagnoze pa sve do smrti, upravo je obiteljski liječnik taj koji treba potražiti pomoć palijativnog tima. Obiteljski liječnik vodi i palijativnu skrb svog bolesnika, a palijativni tim DZZ-a Zapad radispecijalističku palijativnu skrbi uvijek je u kontaktu i dogovoru s LOM-om. To je prvo pravilo rada mobilnog palijativnog tima DZZ-a Zapad. Kućna posjeta palijativnog tima traje najčešće nekoliko sati, uključuje pregled pacijenta – procjenu stanja pacijenta, obiteljske situacije, razgovor s obitelji, titriranje terapije (ukupne), primjenu parenteralne terapije, njegu kože, usne šupljine, planiranje skrbi (uključivanje zdravstvene njege u kući, ako već nije, nabava potrebnih pomagala – princeze, kreveta s antidekubitalnim madracem), promjenu katetera, kanila, savjetovanje. Psiholog radi s članovima obitelji za vrijeme palijativne skrbi a i kasnije, u žalovanju. Dakle, velika je to pomoć obiteljskom liječniku, a zajedno s volonterom s kojim palijativni tim surađuje, pomoć su često vrlo iscrpljenoj obitelji koja brine o bolesniku.

Zašto ipak obiteljski liječnici angažiraju palijativni tim tako rijetko? Često ih angažiraju prekasno, kada pacijent već umire. Mogu li oni sami doista uvijek osigurati svu potrebnu skrb svome pacijentu i njegovoj obitelji? Imaju li stvarno dovoljno vremena za palijativnog bolesnika, uz svu ostalu populaciju za koju skrbe? Imaju li svi uvijek sluha za palijativnu skrb? Čuju li ono što im neizlječivo bolestan pacijent želi ili čak ne želi reći? Znaju li razgovarati o umiranju? Znaju li sve o dobrobitima specijalističkog palijativnog tima za pacijenta, za obitelj i za društvo? To su pitanja koja treba postaviti. U Zagrebu smo na početku puta u organizacijipalijativne skrbiiako su od početaka Hospicijskog pokreta koji je vodila prof. Anica Jušić prošle već 23 godine.

Prema konvencijama Ujedinjenih naroda, dostupna palijativna skrb ljudsko je pravo, a pružanje takve skrbi bolesnicima s neizlječivim bolestima naša je zakonska obveza. Svaki liječnik, bez obzira na specijalnost, treba imatipalijativni pristupi omogućiti kvalitetu života neizlječivim bolesnicima, a ne produžavati život opterećujućim i agresivnim zahvatima pod svaku cijenu. Palijativna skrb afirmira život, a umiranje smatra prirodnim procesom, smrt se ne ubrzava niti odgađa. Treba biti dostupna svim pacijentima bez odlaganja i bez obzira na njihovu platežnu moć.

 

Saznajte više o:

Tramadox, Escital

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.