Autorica: Višnja Prekalj Petrović, dr. med., spec. obiteljske medicine
Dom zdravlja Krapinsko zagorske županije
Prema podacima HALMED-a za 2021. godinu o ukupnoj potrošnji lijekova po skupinama prema ATK klasifikaciji na prvom su mjestu lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav, a na drugom oni koji djeluju na probavni sustav i mijenu tvari.
U svakodnevnoj praksi često se nedovoljno obraća pažnja na moguće interakcije lijekova.
Klinički značajne interakcije one su čije posljedice izazivaju klinički značajnu promjenu odgovora pacijenta na primijenjenu farmakoterapiju, što se može očitovati kao povećanje, smanjenje ili usporavanje farmakološkog učinka primijenjenog lijeka, povećan intenzitet i učestalost nuspojava, razvoj novih nuspojava ili intoksikacija.
Klopidogrel se metabolizira putem izoenzima CYP2C19, preko kojeg se metaboliziraju i IPP-ovi, iz čega proizlazi potencijal za interakciju (kompetitivna saturacija ili izravna inhibicija tog enzima IPP-om).
Pantoprazol je lijek iz skupine IPP-ova koji ima slabiji intenzitet prema enzimu CYP2C19, dalje se metabolizira putem nesaturabilne sulfatne konjugacije, najslabije inhibira enzim i time izaziva najmanje interakcija.
Posljednje skupine smjernica Američkog kardiološkog društva i Američkog gastroenterološkog društva preporučuju dodavanje inhibitora protonske pumpe (IPP) dvostrukoj antiagregacijskoj terapiji onim bolesnicima kod kojih je učinjena perkutana koronarna intervencija u svrhu prevencije moguće ulkusne bolesti ili krvarenja iz gastrointestinalnog trakta, a ako imaju povišen rizik za razvoj navedenih komplikacija.
Niz studija bavio se neželjenim učincima IPP-a na željeni antitrombotski učinak klopidogrela, ali zaključilo se da se navedeni rizici uslijed interakcija tih lijekova ne odnose na cijelu skupinu i da se ne radi o grupnom učinku te da se rizik od neželjenih novih kardiovaskularnih događaja, poput ponovnog akutnog koronarnog incidenta, ne odnosi na pantoprazol. Te studije nisu obrađivale mogućnost povezanosti potencijalno negativnog učinka IPP-a i komorbiditeta uključenih bolesnika i zbog toga se s oprezom trebaju donositi zaključci, ali EMEA je ipak preporučila da se u podatke o lijekovima koji imaju djelatnu tvar klopidogrel uključi podatak o izbjegavanju istovremenog korištenja s esomeprazolom i omeprazolom, dok je FDA preporučila da svi liječnici ponovo procijene potrebu za istovremenim korištenjem klopidogrela i inhibitora enzima CYP2C19.
Dosadašnje studije i dokazi ne dovode jasno u vezu uporabu IPP-a s neželjenim kardiovaskularnim događajima kod bolesnika koji uzimaju klopidogrel, ali prema dosadašnjim podacima, ako je lijek iz skupine IPP-a jasno indiciran u bolesnika koji uzima klopidogrel, čini se najsigurnijim izabrati pantoprazol zbog najmanje izražene inhibicije CYP2C19, nedokazanog negativnog farmakodinamskog i kliničkog učinka.
LITERATURA:
- HALMED Agencija za lijekove i medicinske proizvode. Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj u 2021. godini
- Ljubičić N, Tomašić V. Potencijalne interakcije inhibitora protonske pumpe i klopidogrela. PLIVAmed.net. Farmaceutski glasnik 2011;67:101-108
- Mikolašević I i ostali. Sigurnost dugotrajne primjene inhibitora protonske pumpe. http://hrcak.srce.hr/medicina medicina fluminensis 2016, Vol. 52, No 2, p. 148-156
- Barbič-Žagar B i ostali. Nove spoznaje o istodobnoj primjeni kolpidogrela i inhibitora protonske pumpe. Kardio list 2009;4 (8-):72
