Autorica: prim. Lidija Pejković, dr.med., spec. ginekologije i opstetricije
Privatna specijalistička ginekološka ordinacija Solin
UČESTALOST novooboljelih žena od karcinoma vrata maternice u Republici Hrvatskoj jest 14 na 100 000 žena, dakle 340 žena u Hrvatskoj oboli, a 120 do 140 umre od karcinoma vrata maternice. Statistički gledajući, svaki dan jedna žena oboli, a svaki treći dan jedna žena umre od karcinoma vrata maternice.
PREVENTIVNI PREGLEDI iznimno su korisni. Za sada se preporučuje jednom godišnje uraditi Papa-test ženama u generativnoj dobi, a u menopauzi svake dvije godine. U izradi je nova strategija preventivnih pregleda na nacionalnoj razini. Slijedom novih znanstvenih saznanja, planira se jednom godišnje raditi Papa-test ženama do 30 godina, a od 30. godine testiranje na HPV. U žena u kojih se utvrdi visokorizični nalaz, radit će se citološka dijagnostika tj. Papa-test. Cilj takvog plana jest probrati rizičnu skupinu kojoj se radi dodatna dijagnostika. Osnova probira za rak vrata maternice jest pronaći promijenjene stanice vrata maternice u ranom stadiju kada se promjene lako mogu odstraniti kako se ne bi razvile u rak vrata maternice. Preventivni pregledi u cijelosti su besplatni pa se savjetuje da obiteljski liječnici potaknu žene da obave sistematske preglede.
AKO JE PAPA-TEST ABNORMALAN, to jednostavno znači da su nađene promijenjene stanice vrata maternice. Citološke promjene označavamo kao promjene niskog stupnja rizika (LSIL): ASCUS i CIN I te kao promjene većeg stupnja rizika (HSIL): CIN II, CIN III, CIS i promjene sumnjive na invaziju. HDGO je 2012. god. usvojilo Nacionalne stručne smjernice za dijagnostiku i liječenje koje kliničare usmjeravaju za daljnje postupanje. Kod promjena LSIL rade se brisovi cerviksa i tipizacija na HPV. Ako su svi nalazi uredni, planira se ponavljanje Papa-testa za 6 mjeseci. Savjetuje se da se popravi imunološko stanje i izbace moguće štetne navike. Pozitivni mikrobiološki brisovi liječe se po antibiogramu, a kod nalaza visokorizičnog HPV-a planira se kolposkopija.
Kod visokorizičnih nalaza za HSIL i HPV radi se KOLPOSKOPIJA koja omogućava ginekologu da promatra vrat maternice pod povećalom i tako detaljnije pregleda promjene vrata maternice. Kolposkopijom možemo naći abnormalne promjene manjeg i većeg stupnja. Promjene većeg stupnja zahtijevaju daljnju obradu i tada se radi BIOPSIJA, tj. uzima se uzorak tkiva s promijenjenog područja. Uzorak tkiva šalje se u laboratorij na patohistološki pregled, nakon čega će patolog odrediti stupanj abnormalnosti, a ginekolog na temelju tog nalaza odrediti daljnje postupanje.
Abnormalnosti uočene biopsijom nazivaju se cervikalne intraepitalne neoplazije (CIN). S obzirom na njihovu težinu, označavaju se stupnjevima. Nalazi biopsije od CIN I do CIN III mogu se liječiti ambulantno.
Ovisno o patohistološkoj dijagnozi, promjene se LIJEČE kako se ne bi razvile prema karcinomu. Radi se uglavnom o jednostavnim postupcima koji se obavljaju u ginekološkoj ordinaciji bez hospitalizacije.
Postoji nekoliko pristupa za uklanjanje promijenjenog područja:
- premazivanje vrata maternice otopinama ili kremama poput Podofilina, trikloroctene kiseline, Interferona, 5-FU, Cidofovira ili aplikacijom gelova Papilocare ili DeflaGyn.
- ablativne ili ekscizijske metode poput krioterapije, ekscizije omčom, laserskom evaporacijom ili elektrokoagulacijom.
- operativno konizacijom: izrezivanje dijela vrata maternice u obliku stošca.
Ako su biopsijom dobiveni nalazi u kojima dolazi do prodora bazalne membrane, potrebna je proširena obrada i konzultacija onkološkog tima.
Liječenje CIN-a najčešće je vrlo uspješno i većina žena neće više imati nikakvih problema niti će trebati dodatno liječenje. Važno je slijediti upute za kontrolu Papa-testa. Liječenje obično ne utječe na spolni život ni na buduću mogućnost rađanja.
Glavni uzročnik CIN-a jest infekcija HPV-om. Poznato je oko 200 različitih tipova HPV-a (engl. human papillomavirus) od čega ih oko 40 zahvaća spolni sustav. Genitalna infekcija uzrokovana HPV-om najčešća je spolno prenosiva bolest. Razdoblje inkubacije tj. od infekcije do vidljivih promjena, kondiloma, traje od 3 tjedna do 6 mjeseci. Dijele se na visokorizične tipove (16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59, 68, 73 i 82) i povezuju se s nastankom genitalnih i ekstragenitalnih karcinoma, a niskorizični tipovi (6, 11, 42, 43, 44, 54, 61, 70, 72, 81 i CP6108) uzrokuju dobroćudne anogenitalne promjene i promjene LSIL. Virus se prenosi izravnim kontaktom kože spolnih partnera, autoinokulacijom iz okolnih područja kože, prolazom ploda kroz porodni kanal te neizravno putem kontaminiranih predmeta (spužve, ručnici i sl.). Zbog toga korištenje barijernih sredstava (kondomi) koji su učinkoviti protiv većine spolno prenosivih infekcija ne nudi potpunu zaštitu u slučaju HPV-a.
Kod nalaza HPV-a potrebno je na pregled uputiti i partnera te obaviti i pregled drugih sluznica radi moguće infekcije i na drugim lokacijama (usna šupljina, ždrijelo, penis, stidnica ili anus).
Kod većine žena zaraženih HPV-om infekcija će nestati sama od sebe u razdoblju od 6 do 24 mjeseca. Međutim u žena kod kojih se to ne dogodi, HPV može izazvati promjene stanica vrata maternice koje mogu uznapredovati do raka vrata maternice. Dobro poznata činjenica da infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a ne dovodi nužno do razvoja neoplastičnih promjena pokazuje značaj imuniteta domaćina. Imunosni sustav može dovesti i do eliminacije virusa, ali ako je imunosni sustav neadekvatan, infekcija postaje trajna i može uzrokovati prekanceroze, a potom i karcinom. Stoga nas nepoznavanje imunosnog sustava domaćina obavezuje na poštivanje usvojenih smjernica za dijagnostiku i liječenje infekcije HPV-om.
ČIMBENICI RIZIKA ZA INFEKCIJU HPV-om:
- rana dob kod prvog spolnog odnosa
- veći broj spolnih partnera
- pušenje cigareta
- upotreba oralnih kontraceptiva
- postojanje drugih spolno prenosivih bolesti
- kronične upale spolnog sustava
- imunosupresivna stanja
CIJEPLJENJE PROTIV HPV-a: prema izvještaju Savjetovališta za mlade, prosječno vrijeme stupanja u intimne odnose jest 17 godina. Prije stupanja u intimne odnose, mladi bi se trebali informirati o spolno prenosivim bolestima, načinu zaštite od njih, kao i o raspoloživim metodama kontracepcije.
Medicinska struka jasno preporučuje cijepljenje protiv HPV-a. Ako bi se većina mladih procijepila, uz odgovorno spolno ponašanje i redovne preventivne preglede, mogli bismo spriječiti veliki broj novih slučajeva raka vrata maternice.
Cjepivo je u Republici Hrvatskoj dostupno kao dio Nacionalnog programa cijepljenja, a više informacija o tome može se pronaći na www.hzjz.hr/zavod/mreza-zavoda/.
