Autor: Dr.sc. Šefket Šabanović, dr. med., spec. obiteljske medicine
Sažetak: Gležanjski indeks (ABI) test je za procjenu hemodinamskih poremećaja arterija zdjelice i nogu. Mjerenje gležanjskog indeksa osnovna je dijagnostička pretraga za rano otkrivanje bolesti perifernih arterija (BPA). Značaj mjerenja gležanjskog indeksa i dijagnonosticiranja periferne arterijske bolesti važni su zbog dokazanog komorbiditeta bolesti perifernih arterija, cerebro-vaskularnih bolesti i kardio-vaskularnih bolesti. Ova jednostavna, neinvazivna pretraga s osjetljivošću od 90 % i specifičnošću od 98 % skoro je siguran pokazatelj bolesti perifernih arterija i predstavlja omjer sistoličkog tlaka nadlaktične arterije te najvišeg tlaka izmjerenog na gležnju.
Ključne riječi: bolest perifernih arterija (BPA), gležanjski indeks (ABI)
Klinička slika: Periferna arterijska bolest često je neprepoznata, prisutnost periferne arterijske bolesti utječe na druge vaskularne bolesti kao što su koronarna bolest i cerebro-vaskularne bolesti, što u konačnici povećava smrtnost od kardiovaskularnih bolesti i cerebrovaskularnih bolesti, koje su još uvijek vodeći uzrok smrtnosti u većini razvijenih zemalja.
BPA je ateroskleroza donjih ekstremiteta (DE) koja uzrokuje njihovu ishemiju, često je asimptomatska ili uzrokuje intermitentne klaudikacije. Uznapredovala BPA može uzrokovati bolove i u mirovanju, atrofiju kože, gubitak dlakavosti, cijenozu, ishemične ulkuse i gangrenu. BPA, koronarna bolest i druge KV bolesti imaju identične rizične čimbenika, a to su dijabetes melitus (DM), dislipidemija, arterijska hipertenzija (AH), pušenje cigareta i akutna ili kronična upala bilo kojega organskog sustava. Smanjenje rizika od bolesti i liječenje učinkovitije je i lakše kada uzročnike detektiramo i na vrijeme djelujemo. DM povećava rizik od BPA za 2,6 puta, pušenje cigareta za 1,4 puta, HA za oko 2 puta.
Oboljeli od periferne arterijske bolesti najčešće nemaju simptoma, od 20 do 50 % oboljelih simptome pripisuje drugom bolestima (najčešće lokomotornim bolestima). Uobičajene i prepoznate tegobe imamo u 10 do 30 % oboljelih, ali to je već teška klinička slika s oboljenjima kardiovaskularnog i cerebrovaskularnog sustava. Kritičnu ishemiju nalazimo u 1 do 2 % slučajeva.
Slabiji protok krvi kroz mišiće prilikom tjelesne aktivnosti manifestira se bolovima u mišićima tijekom hodanja, koji nestaju nakon odmora, a poznati su kao intermitentne klaudikacije.
Uzroci intermitentnih klaudilacija jesu:
1) ateroskleroza krvnih žila donjih ekstremiteta
2) neurogene intermitentne klaudikacije kod stenoza spinalnog kanala,
DM, periferna polineuropatija, siringomijelije i ozljede spinalnih živaca
3) bolest perifernih vena.
Mjerenje gležanjskog indeksa: gležanjski indeks (ABI) test je kojim se dijagnosticiraju bolesti perifernih arterija (BPA). Za mjerenje koristimo uređaj koji mjeri krvni tlak napuhavanjem manžeta na oba gležnja i nadlaktice. U uporabi je više vrsta uređaja koji imaju ručno ili digitalno napuhavanje manžeta.
Vrijednosti ABI indeksa: osim što ukazuju na prisutnost bolesti perifernih arterija, patološke vrijednosti gležanjskog indeksa imaju i predikativno značenje:
*** normalne vrijednosti ABI 0,9 – 1,3
*** > 1,3 – nalaz ukazuje na nekompresibilnost arterija, vjerojatno uzrokovanu mediosklerozom ili kalcifikacijom intime i medije
*** < 0,8 – prisutan BPA
*** < 0,7 – teža bolest perifernih arterija, ulceracije ili gangrena
*** < 0,5 – ukazuje na rizik i vjerojatnost pridruženog KV-a i VC-a, rizik od KV bolesti čak je 25 % unutar jedne godine
*** < 0,4 – teška ishemija
Bitno je na vrijeme detektirati i dijagnosticirati bolest, posebno kod osoba s blagim ili umjerenim BPA-om.
Dijagnoza: dijagnostika bolesti perifernih arterija moguća je u rutinskoj kontroli dijabetičara, hipertoničara, bolesnika s poremećajem metabolizma lipida, bolesnika s povišenom tjelesnom masom na razini OM.
Nakon dijagnoze bolesti perifernih arterija u ambulanti obiteljske/opće medicine potrebno je započeti liječenje: naputci za vježbe, prestanak pušenja, reguliranje GUK-a kod dijabetičara, reguliranje dislipidemije, higijensko-dijetetski režim, smanjenje prekomjerne tjelesne težine.
Potpuna i cjelovita dijagnostika obavlja se u bolnicama, a čine je: duplex UZV, CT angiografija i MRI angiografija.
Zaključak: bolest perifernih arterija nalazimo u čak 13 % osoba starijih od 50 godina, ona je ponekad tiha bolest, pacijenti bolove često zanemaruju i pripisuju ih bolovima donjih ekstremiteta nastalih u naporu ili povećanoj tjelesnoj aktivnosti. Bolest perifernih arterija često je neprepoznata i kao bolest i kao vrlo bitan čimbenik kardiovaskularnog rizika. Gležanjski indeks izravni je pokazatelj rizika i razvoja kardiovaskularnih bolesti. Dijagnosticirana periferna arterijska bolesti uz patološki brahijalni indeks povećava ukupni mortalitet za čak tri puta, a mortalitet od kardiovaskularnih bolesti šest puta.
Na koncu možemo zaključiti da mjerenje gležanjskog indeksa treba spustiti na razinu obiteljske medicine, gdje bi izabrani liječnici obiteljske medicine svakodnevno određivali gležanjski indeks, dijagnosticirali bolest perifernih arterija, indicirali moguće prateće komorbiditete, bolesti kardiovaskularnog i cerebrovaskularnog sustava, započeli terapiju, uputili bolesnike na potrebne dijagnostičke postupke i u konačnici smanjili mortalitet od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.
Reference
1. Ljiljana Banfić, Periferna arterijska bolest. nedovoljno prepoznati čimbenik ukupnog kardiovaskularnog rizika. Dostupno ovdje.
2. Sandra Marinković Kulišić, Mjerenje gležanjskog indeksa. Dostupno ovdje.
3. Kecelj Leskovac N., Kozjak M., Slana A. i sur., Odkrivanje in zdravljenje kronične venske bolezni, Acta Med Croatica, 67 (Supl. 1) (2013) 45 – 50.