Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Poremećaj usnivanja i spavanja

2 min čitanja Objavljeno: 19.4.2017.

Autor: Saša Hinić, dr. med.

Nesanica i poremećaji spavanja vrlo su česti razlozi zbog kojih se pacijenti javljaju liječnicima obiteljske medicine te kao takvi predstavljaju rastući medicinski i javnozdravstveni problem. Prema epidemiološkim podacima trećina ljudi tijekom života povremeno ima neki od poremećaja spavanja (20 – 40 %). Učestalost poremećaja spavanja raste sa životnom dobi te tako smetnje spavanja u dobnoj skupini 20 – 30 godina ima 5 % osoba, dok starijih od 50 godina ima oko 30 %.

Uzroci poremećaja spavanja mogu biti okolinski faktori, poput stresnih životnih događaja, rada u smjenama, promjene vremenskih zona, izloženost buci i sl. Ovi uzroci nesanice lakši su za prepoznavanje i liječenje, često će biti dovoljna dobra higijena spavanja ili kratkotrajna uporaba hipnotika.

Nesanica može biti uzrokovana cijelim nizom medicinskih stanja:

– psihijatrijski poremećaji (gotovo 50 % pacijenata s depresijom ima nesanicu, PTSP, anksiozni poremećaj);

– “rebound” nesanica – javlja se nakon prekida uzimanja hipnotika i benzodiazepina, nije tako rijetka te treba na nju misliti utoliko više jer naši pacijenti rado uzimaju navedene lijekove kroz dulje vrijeme;

– opća medicinska stanja: srčane bolesti (ishemija, dekompenzacija), plućne bolesti (KOPB, astma, sindrom opstruktivne apneje spavanja), gastrointestinalne bolesti (GERB), neurološke bolesti (stanje nakon CVI, degenerativna stanja, Parkinsonova bolest, demencija…), BPH, različita bolna stanja (osteoartritis, druge reumatske bolesti, bol kod malignih bolesti…), uzimanje stimulanasa (opioidi, kofein, alkohol), neki lijekovi (antidepresivi, antihipertenzivi, antiaritmici, antihistaminici).

Nesanica se manifestira u vidu smetnji usnivanja, isprekidanim spavanjem s učestalim buđenjem, ranim buđenjem te kraćim ukupnim vremenom spavanja, što sve posljedično dovodi do oslabljenog dnevnog funkcioniranja, pospanosti tijekom dana i smanjenom efikasnošću u izvršavanju dnevnih zadataka. Potrebe za snom su individualne, a prosječno vrijeme spavanja odrasle osobe jest sedam do osam sati. Tijekom uzimanja anamneze od pacijenta trebamo doznati kakva je kvaliteta sna i osjeća li se odmoreno nakon buđenja, što je vrjedniji podatak od same duljine trajanja sna.

Poteškoće usnivanja – inicijalna nesanica češća je kod anksioznih poremećaja, dok se rano buđenje često javlja kod depresivnih poremećaja.

Ako nesanica traje dulje od tri tjedna, govorimo o kroničnoj nesanici koja je nerijetko veliki izazov i za najvještijeg kliničara, s obzirom na to da najčešće ima multikauzalnu etiologiju.

Liječenje nesanice može biti nefarmakološko i farmakološko. Svakako uvijek treba prvo pokušati primijeniti nefarmakološke metode. Pacijente treba podučiti “higijeni spavanja”, što podrazumijeva odlaske na spavanje otprilike u isto vrijeme svaki dan, izbjegavanje spavanja tijekom dana, izbjegavanje aktivnosti koje razbuđuju prije spavanja te napitaka koji sadrže kofein ili alkohol, izbjegavanje kasnih večernjih obroka, korištenje spavaće sobe samo za spavanje, korištenje određenih tehnika za relaksaciju tijela i uma.

Za medikamentozno liječenje nesanice na raspolaganju su nam hipnotici, benzodiazepinski i nebenzodiazepinski. Zbog manje učestalosti nuspojava prednost se daje nebenzodiazepinskim hipnoticima (zolpidem), svakako uz preporuku kratkotrajne primjene, s obzirom na potencijal razvoja tolerancije i potrebu za povisivanjem doze te opasnost od pojave tzv. “rebound” nesanice.

Nerijetko liječnicima obiteljske medicine, koji se susreću s vrlo kompleksnim pacijentima s multimorbiditetom te uz to i problemom polifarmacije, liječenje nesanice može biti frustrirajuće. Pacijent često od nas očekuje lijek za svaki svoj simptom, ali moramo biti promišljeni, mudri i strpljivi te vješto koristiti svoje kompetencije i bio-psiho-socijalni pristup da bismo odlučili treba li pacijent još jedan medikament ili će mu možda već i razgovor s liječnikom djelovati terapeutski.

 

Saznajte više o:

Valeral, Diazepam

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.