Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Poslijeblagdanski blues

3 min čitanja Objavljeno: 23.1.2017.

Autor: Jelena Tomac Grbac, prof. psihologije

Svi smo vjerojatno osjetili žaljenje što nam praznici i slobodni dani završavaju ili su završili. Dapače, tijekom praznika najčešće previše jedemo i pijemo, okupljamo se s rodbinom koja često nosi dodatni stres, očekujemo od sebe neke novogodišnje odluke, savršen um u još savršenijem tijelu. Kada adrenalin i raspored praznika završe, odjednom se nađemo u novom poslovnom rasporedu. Nismo se ni okrenuli i već sve kreće ispočetka, a mi se nismo niti odmorili niti osluhnuli sebe i ono što nam treba. Čak i ako smo putovali ili odmarali doma, prebrzo je prošlo i ritam svakodnevice nam se ne doima primamljivim.

Neki od mogućih razloga i specifičnosti poslijeblagdanskog bluesa:

  1. Ovaj je fenomen relativno čest u populaciji te nije ozbiljan. Osvijestite si da je to jedan fenomen koji ne pogađa samo vas, već i ostale. Tada se lakše nosimo s time.
  2. Efekt kontrasta: veliki faktor u poslijeblagdanskom bluesu jest upravo efekt kontrasta kada se naš mozak mora prilagoditi između dvaju radikalno različitih doživljaja. Praznici su najčešće razdoblje uživanja: jelo, piće, zabave, ples, druženja, putovanja… Razdoblje nakon praznika često doživljavamo manje atraktivnim i zanimljivim te tako potičemo negativniji i depresivniji pogled na to razdoblje nego što ono zaista jest. Naš mozak zapravo pretjeruje: nije nam tako loše kao što nam se čini. Naš je mozak samo zahvatio efekt kontrasta.
  3. Sezonski afektivni poremećaj (SAD): ovaj je poremećaj zapravo vrsta depresije koja se javlja u jesenskim i zimskim mjesecima, a popravlja se ili prolazi u proljeće i ljeto. Karakteristike ovog poremećaja su sniženo raspoloženje, psihomotorna usporenost, pojačan apetit i pretjerano spavanje. Povezuje se s manjkom svjetlosti i češći je upravo u područjima gdje ima manjka svjetla (Kanada, Aljaska, skandinavske zemlje). Može pogoršati poslijeblagdanski blues te je u uskoj vezi s njim, jer ako smo već loše volje i u laganoj sezonskoj depresiji, pojačat će nam osjećaj nezadovoljstva nakon blagdana. Stoga šećimo po suncu i uvedimo čim više svjetla u svoje živote općenito, a pogotovo nakon praznika u zimskim mjesecima.
  4. Psihoterapeut Richard O’Connor smatra da tijekom praznika svatko od nas navlači svoj “oklop karaktera”, odnosno čvršće stavljamo maske kako bismo izgledali savršeno tijekom intenzivnog druženja s rodbinom i prijateljima koje često ne vidimo. Nakon što sve prođe, tada sebi obično dopustimo da se malo “raspadnemo” i damo oduška, što potencira negativne osjećaje.
  5. Toksična rodbina: imamo očekivanja da praznici trebaju biti savršeni i da se svi trebamo slagati. Ako imamo odnose s bliskim ljudima koji nisu na razini na kojoj bismo željeli da budu, a tijekom praznika to se samo potvrdilo (ili nas iznenadilo u negativnom smislu), razočarani smo i osjećamo se tužno.
  6. Pad šećera: praznici su često prepuni nezdrave hrane pune šećera i masnoća. “Šećerna hrana” povezana je sa sniženim raspoloženjem, stoga gomila deserata zapravo odmaže našem osjećaju sreće. Pad u razini šećera nakon novogodišnje odluke da se odričemo slatkoga čini nas razdražljivima i umornima te slabi odgovor našeg imunosnog sustava čineći nas ranjivijima.

Kako se lakše nositi s tim osjećajem?

  • Izlaženje na kraj s poslijeblagdanskim bluesom prije svega leži u upravljanju našim očekivanjima.
  • Krenite na tjelovježbu jer podiže razinu “sretnih hormona”.
  • Jedite raznovrsnije i zdravije namirnice.
  • Budite nježni i blagi prema sebi prvih nekoliko dana nakon povratka na posao, dopustite tom osjećaju da bude prisutan.
  • Korisno je postupno se vratiti na posao. Neki ljudi dogovaraju povratak na posao u četvrtak kako bi radili samo dva dana do vikenda da im to ne bi bio preveliki šok.
  • Sami složite svoj raspored po svojim prioritetima kako biste imali dovoljno vremena za najvažnije i najhitnije stvari. Da bismo to mogli, ponekad bismo trebali reći i pokoje “NE”.
  • Počnite planirati sljedeće praznike ili putovanja. Svima nam treba nešto što nas čeka u budućnosti čemu ćemo se radovati. Ako nemate nešto veliko u planu, poslužit će i dogovor za kino sljedeći tjedan ili večera s prijateljima koje dugo niste vidjeli.
  • Razmislite možete li nešto lijepo što ste proživjeli preko praznika uključiti u svoj svakodnevni život kako biste ga oplemenili. Možda neće biti najbolja opcija da to bude prekomjerno uživanje u hrani i piću, ali pronalaženje vremena za drage i bliske ljude jednom tjedno ili popodnevna šetnja na svježem zraku u prirodi mogu proširiti osjećaj dobrobiti na svakodnevicu.
  • Imajte na umu da sve ide na bolje. Nakon nekoliko dana, rutina ponovno preuzme i inicijalni šok nestane.

Sasvim je “normalno” osjećati padove u motivaciji, raspoloženju i energiji nakon praznika. Ponovno vraćanje u normalu i “dolaženje sebi” može potrajati nekoliko dana pa čak i tjedana. Dajte si vremena i pritom budite blagi prema sebi. Izbjegavajte prevelika očekivanja od sebe u kratkom roku, planirajte neka vesela događanja u bliskoj budućnosti i postavite zdravlje i sreću za svoje prioritete u 2017.!

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.