Autor: Mladenka Parlov, dr. med., spec. fizik. med. i rehabilitacije
Primjeren unos kalcija i vitamina D opće su prihvaćene mjere prevencije, ali i osnovnog liječenja osteoporoze. Smjernice brojnih stručnih društava i organizacija koje se bave osteoporozom jednoglasne su u tom stavu, uz neke razlike u preporučenim dnevnim dozama.
Vitamin D dvostrukog je podrijetla: egzogenog, unosom hranom i endogenog, sintezom u koži pod utjecajem UV-B zračenja, gdje iz 7-dehidrokolesterola prvom hidroksilacijom u jetri nastaje kolekalciferol - vit. D3, a drugom hidroksilacijom u bubrezima nastaje aktivni oblik vitamina D3. Njegovo stvaranje potiče PTH, a koče ioni kalcija i sami vitamin D. Kada govorimo o vitaminu D, mislimo na kolekalciferol, odnosno 25(OH)D3 i on je glavni cirkulirajući oblik vitamina D. U koncentraciji od 50 - 80 nmol/l omogućava normalan metabolizam kosti. U Hrvatskoj je utvrđena visoka prevalencija nedostatka vitamina D u žena u postmenopauzi koje su se liječile od osteoporoze (čak kod 79 % žena je 25(OH)D < 75 nmol/l; 75 % žena 25(OH)D < 50 nmol/l). Slična i vrlo visoka prevalencija različitih stupnjeva nedostatka vitamina D zabilježena je i u hrvatskih žena u postmenopauzi koje se nisu liječile od osteoporoze (92 % žena 25(OH)D < 75 nmol/l; 63 % žena 25(OH)D < 50 nmol/l). Utvrđeni status vitamina D u hrvatskih žena u postmenopauzi lošiji je nego u većini europskih zemalja. Dodatno zabrinjava činjenica da gotovo tri četvrtine hrvatskih žena u postmenopauzi ima koncentraciju vitamina D ispod one koja se smatra minimalnom za očuvanje zdravlja kosti, tj. manju od 50 nmol/l. Smatra se da je dnevna potreba za vitaminom D 400 - 800 IJ. U osoba s koncentracijom manjom od 50 nmol/l može biti potrebno i 1000 IJ. S obzirom na visoku prevalenciju deficita vitamina D u žena iznad 65 godina starosti u postmenopauzi, preporuke su da im se neovisno o mineralnoj gustoći kosti osigura suplementacija vitamina D tijekom cijele godine. Očekuju se i nove smjernice većeg unosa vitamina D3, više od 800 IJ/dan.
Više od 99 % kalcija u tijelu nalazi se u kostima i zubima. Važan je ne samo za zdravlje kosti, već i za neuromuskularnu aktivnost, koagulaciju i normalnu srčanu funkciju. Stoga je njegova koncentracija u krvi strogo regulirana. Glavni izvor kalcija prehrana je bogata kalcijem (mlijeko i mliječni proizvodi) i nju treba poticati u prevenciji i liječenju osteoporoze. Preporučeni dnevni unos kalcija iznosi 500 - 1500 mg/dan (ovisno o dobi). Prosječno odrasla osoba unosi oko 600 mg dnevno, što je oko polovice preporučenog dnevnog unosa. Bolesnike treba potaknuti da povećaju unos kalcija promjenom prehrane, a suplemente kalcija treba preporučiti samo ako dostatan dnevni unos nije moguće postići prehranom. Dostupni su brojni suplementi kalcija. Najčešći su kalcijeve soli - karbonat koji sadrži 40 % elementarnog kalcija i citrat koji sadrži 20 % elementarnog kalcija. Kalcijev karbonat je jeftiniji, zahtijeva uzimanje manjeg broja tableta s obzirom na veći udio elementarnog kalcija. Kako bi se osigurala adekvatna apsorpcija, a posebice u slučajevima smanjene kiselosti želučane sluznice, kalcijev karbonat potrebno je uzimati s hranom. Kalcijev citrat najčešće je skuplji, zahtijeva uzimanje više tableta kako bi se unijela potrebna količina elementarnog kalcija. Apsorpcija ne ovisi o želučanoj kiselini. Pojedinačna doza elementarnog kalcija ne bi trebala prijeći 500 - 600 mg. Adherencija za uzimanje kalcijeva preparata je dobra.
U bolesnika s anamnezom bubrežnih kamenaca treba biti oprezniji te prije odluke o eventualnoj nadoknadi suplementom kalcija treba utvrditi moguće uzroke stvaranja bubrežnih kamenaca i procijeniti kalciuriju. Posljednjih godina sve se više govori o mogućoj povezanosti uzimanja suplemenata kalcija s povećanim rizikom od srčanog udara, moždanog udara te mortalitetom od kardiovaskularnih bolesti. Sve je to potaknulo stručnu i znanstvenu javnost na raspravu te su napravljene studije u kojima procjena kardiovaskularnog rizika nije bila primarni cilj. Potrebne su nove studije u kojima će to biti primarni cilj da bi se došlo do pouzdanih podataka. Nasuprot toga, neke studije upućuju na to da kalcij dovodi do povoljnog učinka na brojne rizične čimbenike povezane s bolestima kardiovaskularnog sustava (kalcij iz suplementa povoljno djeluje na serumske lipide, umanjuje agregaciju trombocita, poboljšava regulaciju glukoze u krvi i smanjuje krvni tlak).
Nema čvrstih dokaza da suplementi kalcija mogu smanjiti rizik od prijeloma neovisno o vitaminu D.
Nekoliko velikih studija pokazalo je da suplementacija kalcija i vitamina D u kombinaciji može smanjiti rizik od prijeloma i to prijeloma kuka, a vjerojatno i vertebralnih prijeloma, dok vitamin D sam nije bio učinkovit u preveniranju prijeloma.
Uz unos kalcija i vitamina D, uvijek je neophodno i ciljano liječenje osteoporoze bez kojeg se ne može znatno smanjiti rizik od prijeloma.
Literatura:
- Koršić M, Giljević Z. Osteoporoza. U: Vrhovac B i sur.Interna medicina. Zagreb: Naklada Ljevak, 2008.str.1330-36.
- Karelović D, Marković V, Vlak T, Vučinović Z. Osteoporoza. Split: Klinička bolnica, Jedinica za znanstveni rad, 2008.
- Laktašić-Žerjavić N. Uloga vitamina D i kalcija u liječenju osteoporoze. Reumatizam.2014;2 (Vol 61): 80-88.
- Bethel M, Diamond H. Osteoporosis. Available from: emedicine.medscape.com.
- Shoback D. Osteoporosis &Glucocorticoid Induced Osteoporosis. U: Imboden J. Current diagnosis&treatment. Rheumatology. McGraw-Hill Companies,2007.
- Hrvatsko reumatološko društvo (Internet). Zagreb. Hrvatsko reumatološko društvo HLZ-a. Preporuke HRD za prevenciju, dijagnostiku i liječenje postmenopauzalne osteoporoze. (pristup 07.07.2016.) Dostupno na:http://www.reumatologija.org.
- IOM (Institute of Medicine). 2011. Dietary Reference Intakes for Calcium and Vitamin D. Washington, DC, USA: The National Academies Press.
- Babić-Naglić Đ. Nefarmakološko liječenje osteoporoze. Reumatizam 2006;53:40-50.