Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pretilost

3 min čitanja Objavljeno: 20.7.2017.

Autorica: Jasna Dušević, dr. med., spec. obiteljske medicine

Zadnjih nekoliko desetljeća značajne tehnološke, ekološke i socijalne promjene utjecale su na promjenu načina življenja, osobito na vrstu i intenzitet tjelesne aktivnosti, kao i na način prehrane, čime se promijenila slika stanja uhranjenosti stanovništva.

Danas rijetko viđamo pothranjenu djecu i odrasle osobe s kliničkim znacima prehrambenog deficita. Najčešće se susrećemo s problemom pretilosti.

Moderni način života nalaže sve češću potrošnju izvan kuće i to najčešće “brze hrane” s niskom biološkom vrijednošću, dok su kuhani obroci miješane hrane sve rjeđe zastupljeni. Takav slijed događaja bitno utječe na promjenu prehrambenih navika, posebice mladih.

Korištenje prijevoza do samog mjesta rada ili školovanja doprinijelo je znatnom smanjenju tjelesne aktivnosti i utroška energije uobičajeno aktivnog dijela populacije. Sve veći postotak stanovništva živi u gradskim sredinama gdje je tjelesna aktivnost sve manji dio svakodnevnog života, uglavnom zbog nedostatka navike redovite tjelesne aktivnosti te sjedilačkog načina života karakterističnog za sve dobne skupine.

Sve su to čimbenici koji pridonose smanjenoj potrošnji energije i povećanju tjelesne težine pa se sukladno tome u Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, bilježi porast pretilosti. SZO pretilost smatra epidemijom dvadeset i prvog stoljeća. Ako se hitno ne poduzmu odlučne mjere u cilju prevencije i liječenja pretilosti, predviđanja su da će do 2025. godine 50 % svjetske populacije biti pretilo. Pretilost pridonosi razvoju kroničnih nezaraznih bolesti, prvenstveno razvoju šećerne bolesti tipa 2 te bolesti krvožilnog sustava. Za navedene bolesti dokazani su rizični čimbenici poput nepravilne prehrane i smanjene tjelesne aktivnosti. Spomenute bolesti, osim što imaju najveći pobol i smrtnost, znatno umanjuju radnu sposobnost stanovništva. Među uzrocima smrti koje je moguće spriječiti pretilost zauzima drugo mjesto, odmah iza pušenja.

Uobičajeni pokazatelj za ocjenu stanja uhranjenosti jest indeks tjelesne mase – ITM ili BMI, a računa se tako da se tjelesna težina (TT) izražena u kilogramima podijeli s visinom (V) u metrima kvadratnim:

ITM (BMI) = TT(kg) / V (m²)

 

Rezultati praćenja stanja uhranjenosti školske djece u dobi od 7 do 15 godina pokazuju da je u prosjeku 69,5 % djece normalno uhranjeno, 11 % ima povećanu tjelesnu težinu i 5,5 % je pretilo, dok je oko 1 % pothranjeno. Kao i u odrasloj populaciji, zapaža se porast učestalosti pretilosti, osobito u nekim gradskim sredinama gdje se broj pretile djece tijekom zadnjih pet godina gotovo udvostručio.

Rezultati o tjelesnoj aktivnosti svih dobnih skupina pokazuju da su dječaci tjelesno aktivniji od djevojčica. Tjelesna aktivnost opada s porastom dobi, osobito kod djevojčica. Također je važno naglasiti da veliki udio djece u dobi od 11 do 15 godina gleda televiziju više od 4 sata dnevno, provodi za računalom 3 i više sati dnevno, uče i pišu domaću zadaću 3 i više sati.

Vodeći cilj nam je podići svijest o važnosti pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti te usvajanje “zdravijih” životnih navika koje bi dovele do zaustavljanja porasta tjelesne težine. U svrhu unapređenja zdravlja cjelokupnog stanovništva, posebice najosjetljivijeg dijela populacije, a to su školska djeca i adolescenti, moramo činiti sljedeće:

  1. promicati zdrav načina života i unapređenje zdravlja,
  2. poticati kulturu i svijest o važnosti poželjne tjelesne težine u svrhu očuvanja zdravlja i tjelesne sposobnosti,
  3. sprječavati po zdravlje štetne navike i održavati poželjnu tjelesnu težinu,
  4. poticati smanjenje tjelesne težine kod onih koji već imaju prekomjernu tjelesnu težinu.

Školska dob iznimno je značajna jer se u njoj oblikuju i stječu životne navike. Istraživanjima je dokazano da većina djece, a pogotovo mladi s prekomjernom tjelesnom težinom, imaju povećani rizik za razvoj metaboličkog sindroma (sindrom X). To je skupina metaboličkih poremećaja koji se očituju kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), visoka razina kolesterola i povišeni krvni tlak. Sve navedeno predstavlja opasnost za pojavu dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, značajan razlog za intervenciju je i taj što djeca i mladi s prekomjernom tjelesnom težinom češće pate i od društvenog isključivanja.

Iako je usvajanje pravilnih životnih navika djece i mladih uglavnom roditeljska odgovornost, danas značajan utjecaj ima i sredina u kojoj djeca i mladi provode veliki dio vremena izvan roditeljskog doma, počevši od vrtića do osnovne i srednje škole te fakulteta, kao i lokalna zajednica u kojoj žive. Stoga je važan pozitivan stav za usvajanjem pravilnih životnih navika.

Mladi prolaze razdoblje intenzivnog rasta i razvoja, a tijekom puberteta posebno su osjetljivi na svoj izgled i tjelesnu težinu. Moramo im pomoći u razumijevanju njihova biološkog razvoja i važnosti redovite uravnotežene prehrane i tjelovježbe radi prevencije prekomjerne tjelesne težine, ali i smanjenja rizika za razvoj poremećaja prehrane i pratećih komplikacija.

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.