Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristup depresiji i njezino liječenje u ordinaciji obiteljske medicine

2 min čitanja Objavljeno: 22.3.2017.

Vjera Matković, dr.med.

Depresija je učestala, no ponekad i vrlo teška bolest. Osim emocionalne patnje oboljelog, bitno umanjuje kvalitetu života ne samo pojedinca, već i obitelji. Neizravni je uzrok povećanom mortalitetu zbog povezanosti s kardiovaskularnim, autoimunim i malignim bolestima te bolestima ovisnosti, a izravno zbog samoubojstava (uzrok smrti u oko 10 % oboljelih od teške depresivne epizode). Povećava ionako visoke troškove zdravstvene skrbi zbog apsentizma i izravnih troškova liječenja. Dvostruko je češća kod žena sa životnom prevalencijom od 20 %. Javlja se u svim dobnim skupinama pa i kod djece.

Karakteriziraju je sniženo raspoloženje, razdražljivost, apatija, gubitak energije, interesa ili mogućnosti uživanja. Uz ove simptome javljaju se smetnje pažnje i koncentracije, gubitak samopoštovanja ili samopouzdanja, ideje krivnje i bezvrijednosti, osjećaj besperspektivnosti, misli ili pokušaji samoozljeđivanja ili samoubojstva te smetnje spavanja i apetita. Da bi se postavila dijagnoza depresije, simptomi moraju trajati dva tjedna ili više.

Distimiju čine dugotrajno prisutni depresivni simptomi izraženi u blažem obliku.

Najveći terapijski izazov predstavlja bispolarni afektivni poremećaj koji osim depresivnih epizoda karakteriziraju pojave epizoda manije ili hipomanije.

Samoubojstvo je najteža posljedica depresije. Rizik samoubojstva najveći je u osoba s prijašnjim pokušajima u anamnezi, kao i neposredno po otpustu s liječenja.

Uzroci su depresije kombinacija genetske predisponiranosti, nepovoljnih razvojnih okolnosti (smrt roditelja prije 12. godine) i izloženosti stresorima. Premorbidni premećaji osobnosti također predstavljaju rizik za pojavu drugih psihičkih smetnji, no nepovoljno utječu na ishod liječenja depresije. U patofiziologiji depresije spominju se premećaji serotoninskog, noradrenalinskog i dopaminskog sustava te disfunkcija hipotalamo-hipofizno-adrenalne osi.

Unatoč visokoj učestalosti i liječenje depresije i dalje je nedostatno. Oboljeli se nerado odlučuju potražiti pomoć zbog stigme povezane s psihičkim smetnjama, a liječnici previde epizodu. Depresija čak i kada se prepozna zna biti neprimjereno liječena. Na obiteljskim je liječnicima najveća odgovornost prvenstveno u prepoznavanju depresije, a potom u farmakološkom i psihosocijalnom tretmanu.

Depresija se javlja kao komplikacija ili prethodi pojavi somatskih bolesti, što otežava diferencijalnu dijagnozu i liječenje. Kada se javlja uz nepovoljne životne okolnosti, nerijetko se smatra normalnom reakcijom i stoga se ne liječi. Brojne tjelesne bolesti manifestiraju se i prihijatrijskim simptomima, primjerice poremećaji štitne i doštitnih žlijezda.

Danas je dostupan velik broj razmjerno učinkovitih i sigurnih lijekova, no oni se nerijetko primjenjuju ili u neadekvatnim dozama ili suviše kratko. Također, postoji velik broj prihoterapijskih pristupa, no zbog neupućenosti, nedostatka vremena, a i troškova, u našem se društvu nedovoljno primjenjuju.

Više o ovoj temi saznajte u bodovanoj mrežnoj edukaciji kojoj možete pristupiti kroz POVEZNICU.

 

Saznajte više o:

Sonalia, Escital, Faxiven

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.