Ginekologija

Seksualni odnosi u trudnoći

Seksualnost u trudnoći mijenja se zbog niza objektivnih i subjektivnih razloga. Zbog promijenjenog hormonskog statusa dolazi do čestih promjena raspoloženja, mnoge žene (osobito prvorotke) imaju strah i anksioznost vezan uz dijete (hoće li biti zdravo, hoće li sve proteći u redu, hoće li mu kako naškoditi, može li seksualni odnos izazvati krvarenje, pobačaj, prijevremeni porod), pojavljuje se niz neugodnih tjelesnih simptoma (npr. mučnina, povraćanje, napetost u grudima, povećan trbuh); zbog ovih tjelesnih promjena mijenja se i slika o tijelu i subjektivni osjećaj vlastite (ne)atraktivnosti. Žene se često pitaju jesu li i dalje atraktivne svom partneru, doživljava li ih on i dalje seksualno (zbog trbuha, proširenih vena, hemoroida i slično). Zbog svih ovih razloga velik broj žena smanjuje seksualne aktivnosti, a neke se pitaju je li opasno nastaviti sa seksualnim aktivnostima. Najčešće, intimnost i bliskost s partnerom ostaju i dalje jednaki (nerijetko su i povećani, upravo zbog trudnoće), no seksualni interes zna se smanjiti. Čak petina svih trudnica ima osjećaj da na seksualnu aktivnost pristaje isključivo zbog nagovaranja partnera, a da same ne osjećaju želju i potrebu za seksom, već samo za dodirom i bliskošću.

Kod dijela žena seksualni odnos u trudnoći može biti nelagodan, pa čak i bolan, zbog umora i bolova u leđima (koji ometaju opuštanje i uzbuđenje), hemoroida (koji mogu biti bolni, ali utječu i psihološki, jer se žena ne osjeća privlačnom) i inkontinencije.

S medicinskog stajališta, nema dokaza da bi seksualna aktivnost u trudnoći na bilo koji način mogla naštetiti trudnoći, majci ili djetetu. Međutim, većina će ginekologa (iz opreza) preporučiti izbjegavanje seksualnih odnosa u slučaju vaginalnog krvarenja, placente previje, dilatacije cerviksa, rupture ovojnica, anamneze prijevremenog poroda, pa čak i blizanačke trudnoće. Premda prostaglandini potiču kontrakcije uterusa, nema nikakvog dokaza da bi seksualni odnos u kasnijoj trudnoći mogao potaknuti prijevremeni porod (iako u spermi ima prostaglandina, ali je količina premala).

Zbog svega navedenog liječnici bi trebali svaku trudnicu pitati i o seksualnom zdravlju te joj na taj način dati dozvolu i poticaj da razgovara o seksualnosti i da postavlja pitanja oko dvojbi koje može imati. Posebno je važno ispitati ako ima nekih dvojbi, ako je nešto muči ili se boji (npr. može li seksualni odnos utjecati na prijevremeni porod, hoće li zbog proširenih vena biti neatraktivna svome partneru). Može ju se poučiti kako da umanji anksioznost. Primjerice žena koja je jako zabrinuta kako izgleda s velikim trbuhom i koja ne voli da je partner promatra, može tijekom trudnoće uživati u seksu u položaju u kojemu je partner iza trudnice, u mraku ili ako se pokrije tijekom odnosa. Važno je uputiti ženu da razgovara o svojim strahovima jer ti strahovi gotovo nikad nemaju opravdanja i partneri obično ne razmišljaju na takav način, te se čude razmišljanju svojih trudnih partnerica.

Ne smijemo zaboraviti da je seksualnost raznolika i da je možda upravo trudnoća vrijeme kad trudnicu i njezinog partnera treba podsjetiti na tu činjenicu. Eksperimentiranje, promjena položaja, uporaba seksualnih pomagala, maštanje, igranje uloga, promjena vrste seksa (oralni seks, analni seks) i drukčija stimulacija erogenih zona (ne samo spolnih organa) mogu pridonijeti da se odabere onakva seksualna aktivnost koja odgovara trenutku. Istraživanje, eksperimentiranje i promjena rutine pridonijet će bliskosti, atraktivnosti, uživanju, a time i seksualnom užitku.

U idealnim okolnostima liječnik neće o ovome razgovarati samo s trudnicom već i s njezinim partnerom. Na ovaj način može ukloniti i njegove strahove ili predrasude, a može im pomoći i u razjašnjavanju pogrešnih pretpostavki s jedne ili druge strane. Jer ne smijemo zaboraviti da trudnoća duboko utječe na muškarca, kako psihički tako čak i fizički (muškarci čije su partnerice trudne imaju nižu razinu testosterona!). Također, može ga se poučiti kako da bude bolja podrška ženi u ovom važnom trenutku njihova života.

Prim. dr. sc. Goran Arbanas, spec. psihijatrije i psihoterapije

Predsjednik Hrvatskog društva za seksualnu terapiju

Opća bolnica Karlovac; Ambulanta za liječenje seksualnih smetnji

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Zaštiti privatnosti i osobnih podataka.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Da bi prilagodili rezultate pretrage, molimo odgovorite jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.