Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Sindrom profesionalnog sagorijevanja kod liječnika obiteljske medicine – Istraživanje portala Medscape iz 2015. godine

4 min čitanja Objavljeno: 15.6.2015.

Preneseno sa www.medscape.com (Medscape Family Physician Lifestyle Report 2015 (Izvješće portala Medscape o načinu života liječnika obiteljske medicine iz 2015. godine); Carol Peckham; 26. siječnja 2015.)

POSTOTAK LIJEČNIKA KOJI PATE OD SINDROMA PROFESIONALNOG SAGORIJEVANJA (“BURNOUT” SINDROM)

Prema rezultatima istraživanja iz 2013. godine (Medscape Physician Lifestyle Report (Izvješće portala Medscape o načinu života liječnika)), američkliječnici češće pate od “burnout” sindroma ili sindroma profesionalnog sagorijevanja u usporedbi s drugim zanimanjima. [1] Burnout se definira kao gubitak entuzijazma za rad, gubitak ideala i nizak osjećaj osobnog postignuća. Prema rezultatima istog istraživanja, 43 % liječnika obiteljske medicine izjasnilo se da pati od sindroma profesionalnog sagorijevanja. U ovogodišnjem istraživanju taj se postotak povećao na 50 %.

Prema istraživanju iz 2013. godine, postotak sindroma sagorijevanja varirao je od 30 % do 65 % ovisno o specijalnosti liječnika. Najveći postotak “burnout” sindroma prisutan je kod liječnika u prvoj liniji pružanja zdravstvene skrbi: hitna medicina, liječnici primarne zdravstvene zaštite. 

Rezultati istraživanja portala Medscape iz 2015. godine ukazuju na isti obrazac, s najvećim postotkom “burnout” sindroma kod liječnika u jedinicama intenzivnog liječenja (53 %) i hitnoj medicini (52 %). Polovica svih obiteljskih liječnika, internista i kirurga zahvaćena je sindromom “burnouta”.

OZBILJNOST SINDROMA PROFESIONALNOG SAGORIJEVANJA

Sindrom profesionalnog sagorijevanja negativno utječe na skrb o pacijentu, [3] a mnogi čimbenici koji dovode do sagorijevanja također se povezuju s većom vjerojatnošću da liječnik napusti praksu. [2] Postotak samoubojstva veći je kod liječnika nego u općoj populaciji [4], a studija ukazuje na to da je stres na poslu uzročni faktor. [5] U istraživanju portala Medscape liječnicima obiteljske medicine koji pate od “burnout” sindroma postavljeno je pitanje kako bi ocijenili ozbiljnost svog sindroma sagorijevanja od 1 (“ne ometa moj život”) do 7 (“tako je intenzivno da razmišljam o napuštanju medicine”). Obiteljski liječnici ocijenili su svoj “burnout” ocjenom 4,17, što je osma najviša ocjena po težini. Zanimljiv je podatak da liječnici koji su ocijenili sagorijevanje najvišom ocjenom – nefrololozi (4,30), kardiolozi (4,29), plastični kirurzi (4,28) – ne pripadaju užim stručnim područjima s najvećimpostotkom liječnika koji pate od sindroma profesionalnog sagorijevanja.

UZROCI SINDROMA PROFESIONALNOG SAGORIJEVANJA KOD LJEČNIKA OPĆE MEDICINE

03

Birokracija i gubitak autonomije poznati su uzročnici stresa. [6,7] Ovo izvješće pruža dodatne dokaze o važnosti tih čimbenika. Birokratski poslovi i provođenje previše vremena na poslu ocijenjeni su kao najčešći uzroci sagorijevanja, ocjenama 5,14 i 4,23, na ljestvici od 1 (“uopće nije važno”) do 7 (“izuzetno važno”). Utvrđeno je da mogućnost kontroliranja radnog vremena ima važnu ulogu u smanjenju stresa, pa stoga i u sagorijevanju kod obiteljskih liječnika. [7-9] U ovogodišnjem istraživanju utvrđeno je da su informatizacija (3,99) i nedovoljna zarada (3,85) također važni uzroci sagorijevanja. Jedna je studija pokazala da je liječnik primarne medicine s najvećim brojem elektroničkih medicinskih zapisa iskusio najveću količinu stresa. [10]

JESU LI SINDROMU SAGORIJEVANJA PODLOŽNIJI LIJEČNICIILI LIJEČNICE?

 

Rezultati nacionalnog istraživanja ukazuju na to da je postotak “burnout” sindroma kod liječnica 60 %, što je više nego kod njihovih kolega (2). Postotak profesionalnog sagorijevanja kod obiteljskih liječnica iznosi 56 %, a kod obiteljskih liječnika 47 %. Zanimljivo je da je postotak sagorijevanja kod liječnika i liječnica obiteljske medicine u ovogodišnjem istraživanju manji u usporedbi s onim provedenim 2013. godine (60 % žena, 52 % muškaraca – istraživanje iz 2013. godine). Ovaj je rezultat u suprotnosti s dobivenim rezultatima za ovu godinu za liječnike svih užih stručnih područja zajedno. Neke studije ukazuju na to da se sindrom sagorijevanja kod muškaraca razlikuje od onog kod žena. Kod muškaraca se očituje kao depersonalizacija, dok se kod žena opisuje kao emocionalna iscrpljenost (11).

RAZLIKUJE LI SE POSTOTAK SAGORIJEVANJA NA POSLU KOD OBITELJSKIH LIJEČNIKA OVISNO O DOBI?

Postotak sindroma sagorijevanja najmanji je u najmlađih i najstarijih obiteljskih liječnika, iako čak i kod obiteljskih liječnika mlađih od 35 godina postotak sagorijevanja iznosi 43 %. Najveći postotak “burnouta” javlja se u srednjoj dobi, kad više od polovice obiteljskih liječnika prijavljuje sagorijevanje (57 % onih između 36 i 45 godina te 58 % onih između 46 i 55 godina), a najmanji postotak iznosi 26 % kod obiteljskih liječnika u dobi od 66 i više godina.

UTJEČE LI SUŽIVOT S PARTNEROM NA SINDROM SAGORIJEVANJA?

Nešto manje od polovice obiteljskih liječnika koji žive s partnerom ima simptome sagorijevanja, a isti se simptomi nešto više javljaju kod liječnika bez partnera (59 %). Uvid  u specifične životne uvjete pokazuje da je najveći postotak sagorijevanja kod onih koji žive odvojeno (64 %) ili su razvedeni (60 %) i stoga žive sami. Udovci i osobe u prvom braku imaju relativno najmanji postotak sagorijevanja (48 %).

Preneseno sa www.medscape.com (dio rezultata iz Medscape Physician Lifestyle Report 2015 (Izvješće  portala Medscape o načinu života liječnika  iz 2015. godine); Carol Peckham; 26. siječnja 2015.); pripremila Branka Mandac, dr. med.

 

Literatura:

  1. 1.Shanafelt TD, Boone S, Tan L, et al. Burnout and satisfaction with work-life balance among US physicians relative to the general US population. Arch Intern Med. 2012;172:1377-1385.  http://archinte.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=1351351 Accessed December 1, 2014.
  2. 2.Linzer M, Levine R, Meltzer D, Poplau S, Warde C, West CP. 10 bold steps to prevent burnout in general internal medicine. J Gen Intern Med. 2014;29:18-20.  http://link.springer.com/article/10.1007/s11606-013-2597-8/fulltext.html Accessed December 1, 2014.
  3. 3.Shanafelt T, Dyrbye L. Oncologist burnout: causes, consequences, and responses. J Clin Oncol. 2012;30:1235-1241.
  4. 4.Hampton T. Experts address risk of physician suicide. JAMA. 2005;294:1189-1191.
  5. 5.Dyrbye LN, Thomas MR, Massie FS, et al. Burnout and suicidal Ideation among U.S. Medical Students. Ann Intern Med. 2008;149:334-341.
  6. 6.Jensen PM, Trollope-Kumar K. Building physician resilience. Can Fam Physician. 2008;54:722-729 http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2377221/#b19-0540722 Accessed December 9, 2014.
  7. 7.Keeton K, Fenner DE, Johnson TR, Hayward RA. Predictors of physician career satisfaction, work-life balance, and burnout. Obstet Gynecol. 2007;109:949-955.
  8. 8.Tucker P, Bejerot E, Kecklund G, Aronsson G, Akerstedt T. The impact of work time control on physicians’ sleep and well-being. Appl Ergon. 2015;47:109-116.
  9. 9.Ruotsalainen JH, Verbeek JH, Mariné A, Serra C. Preventing occupational stress in healthcare workers. Cochrane Database Syst Rev. 2014 13;11:CD002892. [Epub ahead of print]
  10. 10.Babbott S, Manwell LB, Brown R, et al. Electronic medical records and physician stress in primary care: results from the MEMO Study. J Am Med Inform Assoc. 2014;21(e1):e100-e106.
  11. 11.Houkes I, Winants Y, Twellaar M, Verdonk P. Development of burnout over time and the causal order of the three dimensions of burnout among male and female GPs. A three-wave panel study. BMC Public Health 2011;11:240. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3101180/ Accessed December 3, 2014.

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.