Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Stres i prehrana

2 min čitanja Objavljeno: 15.12.2015.

Autor: Alenka Matajčić, mag. nutr.

Stres nastaje kada dolazi do neravnoteže između zahtjeva koji se stavljaju pred osobu i njezinih sposobnosti da se s njima nosi. Čini se da je stres, s obzirom na današnji užurbani način života, za mnoge postao sastavni dio svakodnevice. Nedostatak odmora, kratki rokovi za ispunjenje ciljeva, prekovremeni rad, gužva i buka u prometu, brige, nezaposlenost, čak i sretni događaji kao dugo očekivano zaposlenje ili rođenje djeteta dovode naše tijelo u stanje stresa.

U pravilu tijelo ima spreman uspješan odgovor na stres koji se manifestira kompleksnim nizom reakcija, no kod kroničnog stresa sposobnost ovog odgovora sve više slabi. Upravo pravilna i uravnotežena prehrana ovdje igra važnu ulogu budući da ono što jedemo može pomoći tijelu u odgovoru na stres te olakšati simptome stresa.

Možda najvažnije pravilo u borbi protiv stresa, nervoze i lošeg raspoloženja jest ne preskakati obroke. Preskakanje obroka i dugi vremenski periodi bez jela dovode do pada razine šećera u krvi, što uzrokuje ne samo osjećaj gladi i umora, već i razdražljivost. Ne živimo isključivo od onog što jedemo, već i od onoga što probavimo, zato za dobru probavu treba jesti manje količine hrane pravilno raspoređene u tri do pet uravnoteženih obroka. Bit je u umjerenosti i raznolikosti planiranja obroka. Nažalost, sve više ljudi na stresne situacije reagira prekomjernim unosom hrane u krivo vrijeme što nipošto nije rješenje, pogotovo ako se radi o nutritivno siromašnoj hrani.

Doručak je najvažniji dnevni obrok koji svakako ne bi trebalo preskakati. Dobar doručak osigurava energiju i nutrijente potrebne da bismo izdržali naporan dan. Stoga je vrlo bitno posvetiti pozornost odabiru nutritivno bogatih namirnica kako za doručak tako i za ostale obroke.

Žitarice kao što su amarant, kvinoja i bulgur nisu samo dobar izvor kompleksnih ugljikohidrata, već i biljnih vlakana i punovrijednih bjelančevina. Fermentirani posni mliječni proizvodi s probiotičkim kulturama osiguravaju nam dovoljne količine kalcija te istovremeno reguliraju crijevnu mikrofloru, koja ima ključnu ulogu za imunitet. Najmanje pet puta dnevno preporučuje se konzumiranje jedne porcije sezonskog svježeg voća ili povrća, uopće ili minimalno obrađenog kako bi se osigurale potrebe za vitaminima i mineralima.

Tijekom stresnog razdoblja povećane su potrebe za vitaminima A, C i E, vitaminima B skupine te mineralima kao što su cink, selen, kalcij, magnezij i kalij. Dobar izvor vitamina C nisu samo agrumi, već i paprika, rajčica, dinja, šumsko voće i brokula. Orašasti plodovi i integralne žitarice osigurat će dovoljne količine vitamina B skupine, a nekoliko brazilskih oraščića dnevno namirit će potrebe za prijeko potrebnim antioksidantom selenom. Za vitamine A i E, budući da su topivi u mastima, potrebno je osigurati unos masnoća jer se u protivnom neće adekvatno apsorbirati.

Zasićene masne kiseline, a posebno one koje sadrže trans-masne kiseline, treba u potpunosti izbjegavati i zamijeniti ih nezasićenim masnim kiselinama konzumirajući namirnice kao što su ekstra djevičansko maslinovo ulje i plava riba. Ove namirnice osnova su mediteranske prehrane koja se smatra zlatnim standardom pravilne prehrane i savršen je izbor kod stresnog i užurbanog načina života.

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.