Martina Šepetavc, mag.pharm.
Sindrom suhog oka kronično je obostrano isušivanje spojnice i rožnice uslijed neodgovarajućeg stvaranja suznog filma. Prilično je česta bolest od koje boluje 5 - 6 % ljudi na svijetu, a problem je češći među ženama koje su prošle menopauzu (6 - 10 %), dok je daleko učestaliji kod osoba starijih od 65 godina (čak 34 %).
Suzni film sastoji se od vodene, masne i sluzne komponente. Vodenu komponentu luči suzna žlijezda, masnu komponentu luče Meibomove žlijezde u vjeđama, a sluznu komponentu luče vrčaste stanice u spojnici oka. Vodena vlaži površinu oka i čini je optički optimalnom te otplavljuje strana tijela, masna sprječava isparavanje vodenog dijela suza i podmazuje oči prilikom treptanja, a sluzava izravnava mikroskopske neravnine na površini oka.
Razlikujemo hiposekrecijsko i hiperevaporativno suho oko. Hiposekrecijsko suho oko najčešće nastaje zbog smanjenog lučenja vodene komponente suznog filma. Ovaj oblik uglavnom se javlja kod žena starijih od 55 godina koje ujedno imaju i suhu kožu lica. Hiperevaporativno suho oko nastaje neodgovarajućom funkcijom masnog sloja suznog filma. U ovom slučaju količina sekrecije suza je normalna ili čak povećana, no zbog pojačanog isparavanja radi neadekvatnog masnog sloja nastaju smetnje u obliku suzenja. U žena je uzrok tome smanjeno lučenje masti zbog niske razine testosterona u krvi, dok u muškaraca povišene razine testosterona imaju posljedično prekomjerno lučenje masti, što izaziva upalu žlijezda u vjeđama i iritaciju oka tzv. blefaritis.
Ljekarnici trebaju poznavati simptome suhog oka kako bi mogli pravilno savjetovati pacijenta ili ga po potrebi uputiti liječniku oftalmologu:
- umor u očima nakon duljeg rada za računalom, gledanja televizora ili čitanja
- crvenilo očiju
- osjećaj pečenja i "pijeska" u očima
- podjednake smetnje na oba oka
- više izražene smetnje nakon boravka u klimatiziranom prostoru ili suhom zraku (centralno grijanje)
- smetnje traju dulje od 3 mjeseca
- primjetna promjena u oštrini vida.
Isto tako, za pacijente koji nose kontaktne leće ili boluju od određenih bolesti kao što su glaukom, šećerna bolest, astma, bolesti štitnjače i Sjögrenov sindrom, veća je vjerojatnost da će imati simptome suhog oka.
Ljekarnici trebaju dobro poznavati koje skupine lijekova za svoju nuspojavu imaju suho oko kako bi pravilno savjetovali pacijenta o samoliječenju. Lijekovi koji povećavaju rizik od suhog oka u odraslih osoba su:
- antihistaminici
- antidepresivi
- određeni antihipertenzivi (beta blokatori, diuretici)
- lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti
- izotretinoin
- hormonska nadomjesna terapija
- oralni kontraceptivi.
Problem može biti i konzervans benzalkonij klorid kao česti sastojak kapi za oči koji može uzrokovati destabilizaciju suznog filma i posljedično izazvati dodatnu iritaciju oka.
Oftalmolog će razlučiti oblik bolesti pomoću Schirmerova testa i testa za procjenu stabilnosti suznog filma (en. tear breakup test = TBUT) te ustanoviti radi li se o hiposekrecijskom ili hiperevaporativnom suhom oku. Ovisno o obliku bolesti, razlikovat će se njezino liječenje.
Kod hiposekrecijskog oblika osnovu liječenja čine umjetne suze kao nadomjesna terapija za zaštitu, vlaženje i podmazivanje oka. Ima mnogo vrsta umjetnih suza, a razlikuju se po sastavu, gustoći i po tome sadrže li konzervanse. Konzervansi nisu poželjni u velikim količinama jer mogu izazvati iritaciju i oštetiti površinske stanice oka. Danas su kod većine kapi konzervansi izbačeni zahvaljujući bočicama s posebnim pumpicama u kojima je onemogućen pristup bakterijama i proizvod ostaje zaštićen ili zahvaljujući dodavanju konzervansa koji se pod utjecajem svjetlosti razlažu na prirodne sastojke suza. Dobra strana većine današnjih kapi jest da imaju rok uporabe 30 - 180 dana.
Na tržištu postoje i kapi kao jednodozirni pripravci (monodoze) koji ne sadrže konzervanse, a jedna ampula namijenjena je za primjenu tijekom jednog dana. Osim što su skuplje od kapi u multidozama, mana im je i nepraktičnost rukovanja, što starijim osobama može biti problem.
Umjetne suze u obliku gela dulje ostaju na površini oka od kapi te time učinkovitije smanjuju tegobe i štite površinu oka. S obzirom na to da su takvi pripravci gušći pa zamućuju vid, uglavnom se koriste prije spavanja.
Kod liječenja hiperevaporativnog oblika suhog oka primjenjuju se umjetne suze koje sadrže nadomjestak za masni dio suza, što sprječava njihovo isparavanje. Potrebno je stimulirati i sekreciju Meibomovih žlijezda primjenom toplih obloga izvana na vjeđe uz blagu masažu vjeđa u smjeru ruba te provoditi svakodnevnu higijenu rubova vjeđa.
Osim odgovarajućih umjetnih suza, ljekarnik treba također savjetovati pacijenta o uvođenju odgovarajuće doze oralnog oblika omega-3 masnih kiselina budući da kliničke studije pokazuju dobre rezultate u ovoj indikaciji. Dodatno je pacijentima potrebno savjetovati nefarmakološke mjere, poput uporabe ovlaživača zraka, redovitog treptanja kod čitanja i dužeg rada za računalom, nošenja sunčanih naočala radi zaštite od vjetra i sunca, sprječavanja dehidracije unosom dovoljno vode tijekom dana te izbjegavanja zadimljenih prostorija.