Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Takotsubo kardiomiopatija

3 min čitanja Objavljeno: 22.3.2018.

Autorica: Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag., internist-kardiolog

Takotsubo kardiomiopatija jest sindrom koji karakterizira prolazna regionalna sistolička i dijastolička disfunkcija lijevog ventrikula (LV). U literaturi se za taj entitet koriste različiti nazivi: stres kardiomiopatija, sindrom apikalnog baloniranja, sindrom slomljenog srca, stresom inducirana kardiomiopatija, „amfora“ kardiomiopatija. Takotsubo kardiomiopatiju prvi je put opisao 1990. godine dr. Hikaru Sato sa suradnicima u Japanu kod pacijentice nakon jakog emocionalnog stresa. Uočene su specifične promjene LV koje su sličile na oblik posude za lovljenje hobotnica koju koriste u Japanu i zove se takotsubo, te je po tome dodijeljen naziv ovom obliku kardiomiopatije.

Radi se o entitetu koji se manifestira u naglo nastaloj boli u grudima , često praćenoj dispnejom te promjenama u EKG-u i porastom kardijalnih enzima. Po tim je osobinama veoma slična akutnom infarktu miokarda, ali bez angiografski dokazane opstruktivne koronarne bolesti ili akutne rupture plaka u koronarnoj arteriji.

Pojavi takotsubo kardiomiopatije prethodi emocionalni (najčešće negativni stres – ljutnja, frustracija, konflikti, anksioznost, panika i sl., ali u manjem broju i pozitivan iznenadni događaj) ili fizički stres (kemoterapija, akutna respiratora insuficijencija, operacije, gastrointestinalna krvarenja i sl.). U vrlo rijetkim slučajevima nije uočen stresogeni događaj. Značajno se češće javlja kod žena (90 % svih bolesnika) i to većinom u menopauzi nakon 50-te godine života. Stoga neki nastanak bolesti povezuju s hormonima, odnosno estrogenima.

U SAD-u i Europi takotsubo kardiomiopatija prepoznaje se tek krajem 90-ih godina prošlog stoljeća i o njoj se sve učestalije piše te se iznose različiti primjeri iz kardiološke prakse. Osnovan je Međunarodni registar za takotsubo pri Sveučilišnoj bolnici u Zürichu u kojem je registrirano 1750 bolesnika s takotsubo kardiomiopatijom iz 25 kardiovaskularnih centara u 9 zemalja u periodu od 1998. do 2014. godine.

U dijagnozi bolesti koriste se kriteriji Mayo klinike:

  1. tranzitorna akinezija ili diskinezija apikalnog i medijalnog dijela LV-a s regionalnim poremećajima kontraktilnosti koji se šire izvan opskrbe jedne epikardne koronarne arterije,
  2. odsustvo opstruktivne koronarne bolesti ili angiografski dokazane akutne rupture plaka,
  3. novonastale elektrokardiografske promjene: elevacija ST spojnice ili inverzija T valova,
  4. odsustvo feokromocitoma, miokarditisa, hipertrofične kardiomiopatije, skorašnje značajne povrede glave.

Točan uzrok i mehanizam nastanka nije do kraja razjašnjen. Više je teorija patofiziologije takotsubo kardiomiopatije:

  1. spazam epikardnih koronarnih arterija (zbog povećanog lučenja kateholamina u stresu),
  2. dinamička opstrukcija LV-a (sigmoidan septum, „labavi“ mitralni zalisci),
  3. disfunkcija koronarne mikrocirkulacije (moguć spazam mikrocirkulacije),
  4. direktna kateholaminska povreda kardiomiocita.

Bolesnici s takotsubo kardiomiopatijom obično bivaju hospitalizirani pod dijagnozom akutnog koronarnog sindroma. Najčešći su simptomi bol u grudima, dispneja, a kod nekih sinkopa. Često postoje i znakovi popuštanja srca. U malom broju slučajeva može doći do rupture miokarda, malignih aritmija i kardiogenog šoka što može dovesti do smrti (1 do 2 % bolesnika umire u akutnoj fazi bolesti zbog komplikacija). Prema registru oboljelih komplikacije se češće javljaju kod mlađih osoba. Kao moguća komplikacija može nastati tromb u LV-u i embolički incidenti.

U ranoj fazi bolesti nastaju opisane EKG promjene (većinom u prekordijalnim odvodima) koje sliče onima u akutnom infarktu miokarda. U plazmi su povišene vrijednosti kreatin kinaze i troponina (nešto manje nego u infarktu miokarda) te moždanog natriuretskog peptida (BNP). Ehokardiografski i kardiovaskularna magnetska rezonancija pokazuju abnormalnu kontraktilnost LV-a: akinezija ili diskinezija i „baloniranje“ u predjelu srednjeg i/ili distalnog (apeksa) segmenta LV-a, a ponekad se širi i na desni ventrikul (DV). Posljedično se smanjuje sistolička funkcija LV-a (najčešće je ejekcijska frakcija LV-a blaže do umjereno reducirana). Takotsubo kardiomiopatiju dokazuje nalaz koronarografije: nema opstruktivne koronarne bolesti niti rupture plaka. Međutim, mali broj (15 %) bolesnika može imati koronarnu bolest, ali bez značajne stenoze ili rupture plaka.

Najčešće je zahvaćen apikalni segment LV-a (81,7 % bolesnika prema registru) koji ima i najveću količinu beta-receptora (mogu biti odgovorni prilikom odgovora na veću količinu kateholamina u stresu). Mogu biti zahvaćeni i srednji, bazalni i fokalni segmenti LV-a, ali rjeđe nego apikalni segment. Navedene promjene reverzibilne su i obično do potpunog oporavka funkcije LV-a uz oporavak ejekcijske frakcije LV-a dolazi za mjesec dana. Stoga su važne češće ehokardiografske kontrole u praćenju bolesnika.

Najvažnije je bolesnika što prije hospitalizirati i postaviti dijagnozu kako bi se spriječile moguće komplikacije bolesti. Liječenje bolesnika suportivno je i simptomatsko. Ovisno o bolesniku najčešće se koriste inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima ili blokatori angiotenzinskih receptora, diuretici, antagonisti kalcijevih kanala, diuretici, beta blokatori, acetilsalicilna kiselina, a nekad se privremeno daju i antikoagulansi u svrhu prevencije emboličkih incidenata, intraventrikularnog tromba. U slučaju komplikacija potrebno je odgovarajuće liječenje (medikamentozno, operativno, intraaortalna pumpa).

Prognoza bolesti odlična je jer je oporavak funkcije LV-a u više od 95 % slučajeva. Recidivi bolesti veoma su rijetki. Liječenje u svrhu prevencije ovisi o pojedinom bolesniku, a svakako je važna i psihološka podrška.

 

Vezani proizvodi:

 

Literatura:

  1. Lüscher TF, Templin C. Is takotsubo syndrome a microvascular acute coronary syndrome? Towards of a new definition. EurHeartJ (2016)37:2816-20
  2. Akashi YJ, Goldstein DS, Barbaro G, Ueyama T. Takotsubo Cardiomyopathy A New From of Acute, Reversibile Heart Failure. Circulation (2008);118:2754-62.
  3. Sharkey SW, Windenburg DC, Lesser JR et al. Natural History and Expansive Clinical Profile of Stress (Tako-Tsubo) Cardiomyopathy. JAmCollCardiol (2010);55(4):333-41
  4. Templin C, Ghadri JR, Diekmann J et al. Clinical Features and Outcomes of Takotsubo (Stress) Cardiomyopathy. N Engl J Med 2015;373:929-38

Ova stranica koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranice. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s korištenjem kolačića.

Više o zaštiti privatnosti i osobnih podataka možete pročitati ovdje

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.