Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Kontakt

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Uspješnost probira za kolorektalni karcinom

3 min čitanja Objavljeno: 15.12.2015.

Autor: dr. sci. Goran Hauser, dr. med.

Probir za kolorektalni karcinom jedna je od najznačajnijih javno-zdravstvenih akcija u svim zemljama u kojima se provodi. Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj se probir provodi na nacionalnoj razini.

Probir je započeo krajem 2007. testiranjem stanovništva određenih godišta (dob 50 – 74 godine) na okultno krvarenje. Osobe s pozitivnim testom pismeno se upućuju u najbliži endoskopski centar gdje se obavlja kolonoskopija.

Različiti su načini probira za kolorektalni karcinom. Svakako, najbolji je način kolonoskopija, a koriste se još fleksibilna sigmoidoskopija te testiranje stolice na okultno krvarenje. Bez obzira na to koji se način primjenjuje i o kojoj je zemlji riječ, svima je zajedničko vrlo nizak odziv ciljanog stanovništva na testiranje. Zbog toga se traži najbolji način kako stimulirati stanovništvo na pojačani odziv.

Nedavno su objavljene dvije studije koje predlažu dva alternativna načina kako to poboljšati.

“Elektronička poruka pacijentu i individualizirana procjena rizika putem elektroničkog osobnog zdravstvenog kartona mogla bi povećati odziv” sudeći prema rezultatima Sequista i sur. s Harvarda.

U studiju je uključeno 14 centara s ukupno 1.103 pacijenta starosti 50 – 75 godina koji imaju aktivan elektronički zdravstveni karton i koji su zakasnili na probir za kolorektalni karcinom (KRK). Za probir su predložene dvije metode: kolonoskopija i test na okultno krvarenje. Randomizirani su u dvije skupine: intervencijska je skupina dobila jednu elektroničku poruku kojom su informirani da su zakasnili s odzivom za probir. U poruci je bila i poveznica na osobno načinjenu mrežnu stranicu na kojoj su mogli odabirom određenih polja samostalno procijeniti osobni rizik za nastanak KRK-a. Kontrolna skupina ispitanika nije dobila tu osobnu poruku. Cilj studije bio je utvrditi stupanj odziva nakon jednog i četiri mjeseca praćenja.

U usporedbi s kontrolnom skupinom, intervencijska je skupina imala viši stupanj odziva nakon jednog mjeseca (8,3 % vs. 0,2 %; P < ,001), ali se taj učinak nije opazio nakon četiri mjeseca (15,8 % vs. 13,1 %; P = ,18). U intervencijskoj skupini 296 (54 %) pacijenata pogledalo je poruku koju je primilo, a 47 (9 %) njih ispunilo je upitnik za samoprocjenu rizika za KRK. Oni koji su ispunili upitnik češće su se zaista i odlučivali za probir (17 % vs. 4 %; P = ,04). Autori smatraju da posebna elektronička poruka izaziva pojačano početno zanimanje za probir, ali se taj učinak ne održava tijekom vremena. Također navode da su pacijenti pokazali zanimanje za interaktivne metode, kakav je i internetski upitnik za procjenu rizika.

U drugoj su studiji Kenzie i sur. iz Chicaga procjenjivali mogu li se pacijenti kojima je istekao rok za kolonoskopski probir ipak nagovoriti da se jave na pregled.

U jednoj internističkoj klinici ukupno je 628 pacijenata u dobi 50 – 79 godina, kojima je istekao rok za kolonoskopski probir, randomizirano u intervencijsku i kontrolnu skupinu. Intervencijska je skupina dobila pismeni poziv obiteljskog liječnika, brošuru i DVD o probiru za KRK zajedno s kontaktima gdje se mogu javiti za pregled. Nakon toga, telefonski su kontaktirani.

Glavni je cilj bio privoljeti pacijenta na probir na jedan od sljedećih načina: testiranje na okultno krvarenje, sigmoidoskopiju ili kolonoskopiju unutar tri mjeseca od randomizacije. Učinak je također učinak promatran i nakon naredna tri mjeseca. Tri mjeseca nakon randomizacije 9 % (31/314 pacijenata) u intervencijskoj skupini javilo se na testiranje, nasuprot 3,2 % (10/314 pacijenata) u kontrolnoj skupini ( RR 3,1; 95 % CI, 1,5 – 6,2; P = ,001). Nakon šest mjeseci, rezultati su bili 18,2 % (57/314 pacijenata) u intervencijskoj skupini i 12,1 % (38/314 pacijenata) u kontrolnoj skupini (RR, 1,5; 95 % CI, 1,03 – 2,2; P = ,03).

U intervencijskoj je skupini samo 30 % bolesnika pogledalo DVD, a ostali su kao objašnjenje naveli da nisu imali vremena gledati, da već imaju dovoljno podataka o probiru, da nisu zainteresirani i sl.

Unatoč primijenjenim metodama, odziv na probir je bio relativno nizak, tako da je očito potrebno poraditi na alternativnim metodama motiviranja pacijenata.

Literatura:

  1. Sequist TD, Zaslavsky AM, Colditz GA, Ayanian JZ. Electronic Patient Messages to Promote Colorectal Cancer Screening: A Randomized, Controlled Trial. Arch Intern Med. 2010 Dec. [Epub ahead of print]
  2. Cameron KA, Persell SD, Brown T, Thompson J, Baker DW. Patient Outreach to Promote Colorectal Cancer Screening Among Patients With an Expired Order for Colonoscopy: A Randomized Controlled Trial. Arch Intern Med. 2010 Dec. [Epub ahead of print]

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.