Statini su lijekovi koji se već dulji niz godina uspješno primjenjuju u liječenju poremećaja metabolizma lipida te u primarnoj i sekundarnoj prevenciji srčanih oboljenja. Inicijalne studije na životinjama pokazale su da statini mogu djelovati karcinogeno iako postoje neki podaci koji ukazuju na njihov kemopreventivni učinak.
Statini potiču apoptozu, suprimiraju neoangiogenezu i inhibiraju tumorski rast i metastaziranje.
Nejasni su razlozi za te kontradiktorne rezultate, a vjerojatno se radi o metodološkim problemima u dizajniranju i provođenju studija, različitoj duljini uzimanja statina i sl.
Nedvojbeno je da su statini vrlo sigurni lijekovi koji samo kod malog broja bolesnika uzrokuju hepatotoksičnost ili miopatiju.
Njihov utjecaj na prevenciju raka želuca dosad je opisivan u tri studije koje nisu pokazale pozitivan učinak statina u prevenciji želučanog raka.
Grupa tajvanskih istraživača provela je retrospektivnu populacijsku studiju kojom su sugerirali mogući kemopreventivni učinak statina.
Zahvaljujući kvalitetnoj epidemiološkoj statistici svojega nacionalnog osiguravatelja kojom je obuhvaćeno 99% otočkog stanovništva, istraživači su nasumično odabrali 1 000 000 osiguranika koji su postali baza za različita istraživanja vezana za oboljenja, hospitalizacije, propisivanje lijekova i sl.
Promatrane su slučajeve u studiji činile osobe koje su bile starije od 50 godina i kojima je otkriven rak želuca, a u bazu su bile upisane od 2005. do 2008. godine. Kontrole su bili bolesnici koji su bolnički liječeni zbog stanja nepovezanih s upotrebom statina, kao što su traumatizirani, ortopedski bolesnici i sl. Ukupno su odabrane četiri kontrole za jedan slučaj raka želuca, a kontrole su uparene uzimajući u obzir dob, spol, datum prijma u bolnicu. Da bi se postigla snaga studije od 80% na razini statističke pogreške od 5%, bilo je potrebno uključiti 169 osoba oboljelih od raka želuca.
Podatke o uporabi statina autori su crpili iz nacionalne baze podataka za propisivanje lijekova. Kumulativna definirana dnevna doza (DDD) procijenjena je kao zbroj ukupno potrošenih statina od 01. 01. 1996. do trenutka početka studije 2005. godine.
U obzir su uzeti potencijalni ometajući čimbenici kao što su pojavnost infekcije s H. pylori, korištenje inhibitora protonske crpke, nesteroidnih antireumatika te drugih lijekova koji snižavaju lipide.
Pronađeno je da je 16,6% oboljelih i 22,1% kontrola barem jednom dobilo recept za neki statin. Uzimanje statina u bilo kojem trenutku povezano je sa smanjenjem rizika za karcinom želuca OR = 0,70; 95% CI = 0,51 - 0,96. Nakon što su se u obzir uzeli potencijalni ometajući čimbenici, došlo je samo do blagih promjena omjera. Kao nuzrezultat, autori navode da su oboljeli češće bolovali od ulkusa želuca ili dvanaesnika i da su rjeđe koristili nesteroidne antireumatike. Također je uočen trend smanjivanja incidencije raka povišenjem kumulativne doze statina.
Zaključno se može reći da je uočeno smanjenje incidencije karcinoma želuca za 32% u osoba koje su bilo kada uzimale statine u odnosu na kontrolu, a taj je učinak još izraženiji ako su se statini uzimani dulje vrijeme. Imajući u vidu široku primjenu tih lijekova, može se očekivati značajan pozitivan učinak na populaciju ako se ovi rezultati potvrde i u prospektivnim randomiziranim studijama.
Dr. sci. Goran Hauser, dr. med.
Literatura
Hui-Fen Chiu, PhD, Shu-Chen Ho, MS, Chih-Ching Chang, MD et.al. Statins Are Associated With a Reduced Risk of Gastric Cancer: A Population-Based Case-Control Study, Am J Gastroenterol, 2011., 106., str. 2098. - 2103.