Autorica: primarijus Lidija Pejković, dr. med., spec. gin. i opstetricije
Privatna specijalistička ginekološka ordinacija, Solin
Mikrobiom je zajednički naziv za sve mikroorganizme koji žive u ili na tijelima svih živih bića, uključujući i njihove gene, a mikrobiota pojam je koji opisuje samo mikroorganizme. Ukupan broj stanica u našem organizmu približno je 1014, a stanica mikrobiote ima oko 1015, što znači da je u našem organizmu omjer gena domaćina i mikrobiote veći od 100 : 1 u korist mikrobiote.
Koncept ljudskog mikrobioma prvi je predložio Joshua Lederberg 2001. te je ustanovio termin „mikrobiom” da bi označio ekološku zajednicu komenzalnih, simbiotskih i patogenih mikroorganizama koji doslovno dijele prostor u ljudskom organizmu. Interakcije između mikrobioma i imunološkog sustava čovjeka brojne su, složene i dvosmjerne. Taj mutualistički odnos s domaćinom i njihovu simbiozu opisujemo nazivom holobiont. Sačinjavaju ga domaćin sa svim mikroorganizmima: prolaznim ili stalnim članovima mikrobioma, a zajedno u simbiozi funkcioniraju kao cjelina. Ono što sa sigurnošću možemo reći jest da je otkriće mikrobioma izmijenilo pogled medicine na ljudsko tijelo.
Naš mikrobiom sačinjavaju milijarde mikroorganizama, a dijele se ovisno o lokaciji u organizmu. Različiti mikroorganizmi žive na različitim dijelovima tijela, preferiraju različitu hranu i obavljaju različite funkcije. Postoji mikrobiom usne šupljine, mikrobiom kože, koji ima mnogo potkategorija (mikrobiom pazuha, nosa, stopala itd.), urogenitalni mikrobiom, kao i mikrobiom crijeva.
Za lakšu usporedbu – podatak je da na Zemlji danas živi oko 7 milijardi ljudi, a isto toliko bakterija živi samo u našim ustima.
Najveća zajednica mikrobioma živi u našim crijevima – procjenjuje se na oko 400 trilijuna stanica. U sastavu dominiraju laktobacili, enterobakterije, bakteroidi, Escherichia, streptokoki, klebsijela, fusobakterije, kandida, no ima i arheja, gljiva, virusa i protozoa. Crijevne bakterije u ljudskom tijelu mogu težiti i do dva kilograma.
Jedna trećina mikroorganizama identična je kod većine ljudi, ali dvije trećine jedinstvene su za svaku osobu. Baš se zato vjeruje da će postupak mapiranja gena svih mikroorganizama u budućnosti stvoriti preduvjet za individualan pristup liječenju. Dakle, ne postoje dva ista mikrobioma, kao što ne postoje ni isti otisci prstiju. Uzimajući ovaj podatak u obzir, možemo shvatiti zbog čega različita hrana, utjecaji sredine i drugi faktori različito djeluju na nas kao individue, pa će netko npr. reagirati na određenu hranu u formi intolerancije ili alergije, dok druga osoba neće imati nikakvu reakciju. Stoga ne čudi krilatica da smo „zdravi koliko i naše crijevne bakterije”.
U ginekološkoj praksi značajno je shvatiti kako se formira vaginalni mikrobiom. Debelo crijevo prirodni je rezervoar laktobacila, odakle oni koloniziraju rodnicu. Vaginalni mikrobiom uglavnom je sastavljen od laktobacila. Oni iz glikogena stvaraju vodikov peroksid i mliječnu kiselinu i tako održavaju kiseli medij rodnice. Takva kisela sredina nepovoljna je za patogene bakterije i na taj se način sprečava razmnožavanje štetnih bakterija i gljivica. U trudnoći narušena vaginalna flora može dovesti do infekcije, prijevremenog poroda, zastoja u rastu djeteta, dijabetesa pa i težih komplikacija. Budući da se iz mikrobioma rodnice porođajem kolonizira novorođenče, shvatljivo je zašto se kaže da je zdrav mikrobiom žene važan za čovječanstvo.
Što znači mikrobiom za naše zdravlje?
- proizvodi probavne enzime
- probavlja hranu
- pretvara šećere u kratkolančane masne kiseline
- pomaže pri apsorpciji nutrijenata
- sintetizira vitamine B kompleksa
- održava čvrstoću unutarnjeg pokrova crijeva
- održava pH-ravnotežu
- sintetizira hormone
- metabolizira lijekove
- neutralizira kancerogene spojeve
- izbacuje patogene
- modulira gene
- regulira imunološke reakcije
Kako se formira naš mikrobiom?
Vrijeme najintenzivnije kolonizacije intestinalnog mikrobioma djeteta u trenutku je porođaja. Novorođenčad rođena vaginalnim putem izložena je mikrobima majčina vaginalnog i gastrointestinalnog trakta, a novorođenčad rođena carskim rezom nasljeđuje mikrobiom iz okoline i s majčine kože. Djeca rođena u terminu i teže porođajne težine imaju bolje balansiranu floru i veću prisutnost laktobacila nego ona rođena prijevremeno ili s nižom porođajnom težinom. Majčino mlijeko sadrži laktobacile i bifidobakterije, koji pridonose početnoj uspostavi mikrobiote, dok kod djece na adaptiranoj prehrani predominiraju Enterococci i Clostridia. Danas je pouzdano dokazano da kvaliteta mikrobioma ima brojne fiziološke uloge koje utječu na imunološke i metaboličke funkcije djeteta u ranom neonatalnom životu. Djeca s manje raznolikim bakterijama u crijevima vjerojatno će biti više senzibilizirana na određene namirnice (uključujući jaja, mlijeko i kikiriki), što znači da nedostatak raznolikosti crijevnih bakterija u ranom životu može biti pokretač alergije na hranu, a posljedično i drugih alergijskih stanja.
Što narušava mikrobiom?
Tijekom našeg života sastav crijevnih bakterija mijenja se čak i na dnevnoj bazi, a zbog različitih utjecaja iz okoliša. Naš se mikrobiom može promijeniti na bolje ili lošije, a na temelju čimbenika kao što su prehrana, stil života i kemijska izloženost. Narušavanje ravnoteže mikrobioma stanje je koje se zove disbioza ili „leaky gut” (propusna crijeva). Disbioza se obično povezuje sa zdravstvenim problemima kao što su problem funkcije crijeva, upalne bolesti crijeva, alergije, pretilost i dijabetes.
S obzirom na činjenicu da mikrobiom utječe na ljudsku fiziologiju, u posljednje vrijeme postoji velik interes za proučavanje promjena mikrobioma crijeva i povezanosti s bolesnim stanjima. Studije su otkrile da je mikrobiom kod dijabetičara različit od mikrobioma nedijabetičara. Konkretno, dijabetičari imaju manje bakterije Firmicutes, a u obilnijim količinama bakterije Bacteroidetes i Proteobacterie u odnosu na nedijabetičare.
Mikrobiom mogu narušiti i nepotrebni medicinski zahvati poput nekritičnog povećanja poroda carskim rezom, nepotrebnih operacija slijepog crijeva, neopravdano prekomjernog uzimanja antibiotika, adaptirane prehrane dojenčadi, a u svakodnevnom životu prekomjerna dezinfekcija vlastite kože kao i prostora u kojem se boravi, nekvalitetna procesuirana hrana, kao i hrana koja je kontaminirana pesticidima, aditivima, antibioticima, dodacima za poticanje rasta životinja i sl.
Što mogu napraviti za svoj mikrobiom?
Dokazan je koristan učinak prebiotika i probiotika na crijevne bakterije. Prebiotici su hrana koja potiče zdravlje i rad bakterija u crijevima te olakšavaju reprodukciju i djelovanje korisnih bakterija. Pravilna prehrana jedan je od najjednostavnijih, najbržih i najučinkovitijih načina za poboljšanje stanja našeg mikrobioma, ujedno i zdravlja. Fermentirana hrana (ukiseljeno povrće poput kiselog kupusa, jogurt iz nepasteriziranog mlijeka, kefir) te namirnice bogate vlaknima važne su sastavnice zdrave prehrane jer pomažu „hraniti” široku paletu korisnih bakterija.
Probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. dobre bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.
Među probioticima koje možemo naći na tržištu postoje značajne razlike i odabir dobrog probiotika ključan je u terapiji. Za kvalitetu probiotskog proizvoda važno je da sadrži visokovrijedne crijevne mikroorganizme te da u jednoj dnevnoj porciji sadrži najmanje jednu do dvije milijarde istih. Jednako je važan i životni vijek tih bakterija. Bakterije moraju biti otporne na želučane sokove i žučnu kiselinu kako bi mogle djelovati u punoj brzini. Idealno bi bilo da taj pripravak mješavine mikroorganizama sadrži u sebi i prebiotik (takav se pripravak zove sinbiotik), koji predstavlja hranu za bakterije, kako bi one mogle dalje živjeti i nastanjivati čovjekovu sluznicu.
Kod stanja teško narušenog zdravlja kojemu je u podlozi disbioza savjetuje se detoksikacija crijeva laksativnim sredstvima, klistiranjem, hidrokolonoterapijom, a u praksu se uvodi i liječenje fekalnom transplantacijom humanim bakterijama.
Zaključno se možemo složiti s već spomenutom krilaticom da smo „zdravi koliko i naše crijevne bakterije”.
