Danas je spoznaja o važnosti i utjecaju probiotika na zdravlje sve prisutnija. Opće je prihvaćeno da su probiotici „dobre bakterije“, a službena definicija kaže da su probiotici živi mikroorganizmi koji imaju pozitivan učinak na zdravlje domaćina.
Oni nastanjuju različite dijelove našeg tijela (probavni, dišni, urogenitalni sustav), a svaki poremećaj njihove ravnoteže može biti povezan s narušavanjem zdravlja cijelog organizma. Najpoznatije je stanište „dobrih bakterija“ probavni sustav pa tako ljudski gastrointestinalni trakt sadrži oko 10(14) bakterija ili količinu od 1 – 2 kg. Crijevo je vrlo značajan imunološki organ koji, ako u njemu prevladaju patogeni (štetni) mikroorganizmi, neće moći vršiti tu svoju važnu ulogu. U konačnici, to može rezultirati brojnim probavnim poremećajima i bolestima, nastankom autoimunih i alergijskih bolesti, kao i promocijom rasta tumora.
Sve je više potvrda o zaštitnoj ulozi probiotika (posebno LGG-a i BB12) na sluznicu želuca u bolesnika koji koriste lijekove s protuupalnim i analgetskim djelovanjem (nesteroidni antireumatici, acetilsalicilna kiselina). Posljednjih godina intenzivno se istražuje moguća uloga kontinuirane primjene probiotika u smanjenju nastanka karcinoma, posebno u debelom crijevu, ali i drugdje.
Međutim, moramo biti svjesni da će sve opisane koristi od primjene probiotika biti prisutne samo ako se odabere kvalitetan soj s ciljanim djelovanjem na prisutne tegobe. Također, važno je znati da nije svaki probiotik isti, da različiti sojevi imaju različito djelovanje te da kod odabira treba uzeti onaj soj čija je efikasnost dokazana kliničkim studijama, i to u propisanim količinama.
Sojevi za probiotičku uporabu, prema znanstveno priznatoj strategiji, trebaju zadovoljiti velik broj zahtjeva, od općih koji traže otpornost prema niskom pH-u, želučanom soku, soku gušterače i žučnim solima, do vrlo zahtjevnih tehnoloških i funkcionalnih kriterija.
Probiotički sojevi moraju preživjeti i zadržati aktivnosti tijekom priprave i čuvanja, moraju imati dokazanu sposobnost adhezije na epitel, antimikrobno djelovanje, posebno prema patogenim mikroorganizmima, moraju poticati imunološki odgovor, promijeniti mikrobni metabolizam u probavnom traktu i, konačno, biti zdravstveno sigurni i neškodljivi.
Probiotici koji su prisutni na tržištu moraju, u skladu s regulativom, biti proizvedeni u skladu s „Dobrom proizvodnom praksom“ (GMP), s definiranim parametrima kvalitete i definiranim rokom valjanosti.
Prema vodiču WHO-a potrebno je identificirati probiokulturne vrste (rod, vrsta), procijeniti njihovu sigurnost (in vitro, klinička faza I), funkcionalna svojstva (in vitro i na životinjama), kliničku učinkovitost (faza II kliničkih istraživanja – dvostruko slijepa placebom kontrolirana randomizirana studija), usporediti učinkovitost u odnosu na standardne načine liječenja (faza III) i definirati označavanje (sadržaj, min. broj, uvjeti čuvanja, informacije potrošača).
Probiotički se soj može smatrati sigurnim i učinkovitim tek kad zadovolji sve ove zahtjeve. Preporučuju se kod proljeva i dehidracije, uzimanja antibiotika, tijekom liječenja određenih gastrointestinalnih bolesti, kod prevencije i liječenja atopijskih bolesti te kod nadutosti i loše probave.
JGL je svojim radom u segmentu probiotika i razvojem novih probiotičkih koncepata dokazao da je autoritet kada je riječ o inovativnosti u tom području. Također, prvi u Hrvatskoj i među prvima u svijetu, ambalažu svakoga svog probiotika zaštitili smo posebnim infracrvenim kodom, što osigurava izvornost i originalnost proizvoda na svim tržištima.
Danas JGL zauzima vodeću poziciju u cjelokupnom segmentu farmaceutski oblikovanih probiotika u većini zemalja Jugoistočne Europe i neprikosnovenu lidersku poziciju u segmentu probiotika namijenjenih zaštiti vaginalne mikroflore. Naš se rad na probioticima nastavlja i uskoro očekujemo nove članove obitelji JGL-ovih probiotika.